25. 12. 2015.

SparkyLinux 4.2












Objavljenja je dostupnost novog izdanja distribucije SparkyLinux, sa brojčanom oznakom 4.2. Kao što je poznato, radi se o distribuciji koja je zasnovana na Debian testing riznicama (Stretch). Ugrađeni paketi vode poreklo iz riznica sa datumom 15. decembar 2015. godine. Najvažnije karakteristike ovog izdanja ogledaju se u sledećem:

– Linux kernel 4.2.0 (4.2.6)
– Enlightenment 0.20.0 
– KDE  5.4.3
– LXDE 0.99.0-2
– LXQt 0.10.0-2
– MATE 1.10.2
– Openbox 3.6.1-2
– Xfce 4.12.2
– Iceweasel 38.2.1esr
– Icedove 38.4
– LibreOffice 5.0.4 rc1
– Wine 1.8 rc3

Za preuzimanje je dostupno više ISO slika, zavisno od grafičkog okruženja koje je upotrebljeno. Može se odabrati: LXDE okruženje (veličina oko 1.5 GB), Mate (1.6 GB), Xfce (1.6 GB), KDE (1.65 GB), LXQt (1.35 GB), e20 (1.02 GB) i Openbox (960 MB). Sve ISO slike su dostupne za 32-bitne i 64-bitne arhitekture.

Izvor: http://sparkylinux.org/sparkylinux-4-2/



21. 12. 2015.

Iceweasel bez naslovne trake (Openbox)













Ako koristite Openbox, a provodite vreme gledajući u nešto što bi se moglo nazvati manjim ekranom, evo načina kako bi mogli dobiti malo prostora. U upotrebi vam je Iceweasel ili Firefox pregledač, a biće opisan postupak za uklanjanje njegove naslovne trake (title bar).

Potrebno je da preuzmete fajl i da ga ubacite u folder na putanji: /.mozilla/firefox/xyxyxyxy.default/extensions/
Radi se o ekstenziji koja će vam omogućiti da koristite dugmiće za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora. Kao što se vidi na prvoj slici, potrebno je dugmiće ubaciti na traku alata. Tu se, kao četvrto, nalazi i dugme koje će služiti za prevlačenje prozora.










Da bi isključili naslovnu traku, potrebno je podići aplikaciju OBApps i izvšiti podešavanje kao što je prikazano na drugoj slici. Posle toga, zatvorite OBApps i ponovo pokrenite Iceweasel. Ako koristite Serbian Openbox, putanja je Postavke - Openbox - Podešavanje aplikacija. Na sledećoj slici može da se vidi konačan rezultat.


16. 12. 2015.

Како и зашто прећи на Линукс













На нови, за вас непознати, оперативни систем треба прећи поступно, корак по корак. За почетак, на свом Windowsu, почните да користите програме који су доступни и на Линуксу. Вероватно већ сада користите неке од апликација које су доступне на оба система: Firefox, Chrome, VLC, FileZilla …

Као следећи корак, урадите инсталацију Линукса уз постојећи Windows (dual boot) и постепено се прилагођавајте новом оперативном систему. Временом ћете упознавати нове програме од којих су многи бољи од оних што сте до сада користили. Нема потребе да журите током транзиције. Тек када осетите да сте потпуно овладали новим оперативним системом, можете спровести уклањање Windowsa.

Слобода избора

Линукс је потпуно слободан и бесплатан оперативни систем. Пре неколико година, без доброг интернета, било је мало теже доћи до инсталационог диска, док је данас само потребно одабрати дистибуцију за коју мислите да вам одговара и преузети ISO слику. Код избора дистрибуције, прво погледајте са којим хадрверским ресурсима располажете, па у складу са тим потражите одговарајућу верзију. За разлику од Windowsa који долази са једним графичким окружењем, Линукс корисници могу да изаберу неколико (KDE, Gnome, Xfce, Cinammon, Mate, LXDE…), а ту су менаџери прозора са минималном потрошњом ресурса (OpenBox, JWM, IceWM, Fluxbox, Blackbox…).

Једноставна инсталација

Инсталациони поступак за Линукс је лакше спровести него за Windows, па то не би требао да буде проблем за просечног корисника. На интернтету је доступна огромна количина Линукс инсталација у сликама, а исто тако и бројни видео клипови са истим садржајем. Ако само желите да баците поглед на нову територију, и то је могуће користећи ткз. Live CD, који ће вам омогућити подизање оперативног система без инсталације на хард диск. На такав начин, оперативни систем ће радити успорено, али ће бити довољно да видите о чему се ради, а “живи” диск може имати своју намену и код репарације система.

10. 12. 2015.

Q4OS











Programeri koji stoje iza projekta Q4OS, nedavno su objavili dostupnost novog izdanja pod brojčanom oznakom 1.4.4. Poznato je da ovu zanimljivu distribuciju, koja je zasnovana na Debianu, karakteriše upotreba Trinity desktop okruženja i da ona može raditi stabilno na slabijem hardveru. Nova verzija se distribuira u vidu ISO slika koje su namenjene za 32-bitne i 64-bitne arhitekture, a moguće je preuzeti varijantu samo za instalaciju (oko 350 mb) ili u vidu živog diska (oko 650 mb).

Kada se prvi put podigne sistem, videće se izbornik koji omogućava tri opcije: Full featured desktop, The basic Q4OS ili zadržavanje postojećeg stanja. Ako se odabere prva opcija, slediće preuzimanje kancelarijskog paketa, Chrome pregledača i još nekih korisnih i upotrebljivih programa. Ako vam se podrazumevani start meni učini zastareo, možete ga zameniti i staviti savremeniji Kickoff.


Korisnici koji su koristili KDE 3, moći će da se prisete starih vremena kada ugledaju Q4OS na svom računaru. Tu je i stari, dobri Konqueror koji je predviđen da se koristi za upravljanje fajlovima, ali i kao internet pregledač. Među podrazumevanim aplikacijama može da se uoči i Krusader, fajl menadžer podeljen na dva dela, a tu su i tekstualni editori Kate i Kwrite. Za slabije upućene korisnike, instalacioni postupak može da se pogleda ovde, a ako nekome zatreba korisnička podrška, ovde se nalazi forum ove zanimljive distribucije.

Matična strana projekta: http://q4os.org/


5. 12. 2015.

Dostupan je LiBRE! 40













Dostupno je za preuzimanje novo izdanje časopisa LiBRE! pod rednim brojem 40. Sadržaj ovog broja, pored redovne rubrike LiBRE! vesti, donosi sledeće teme:

Puls slobode
BSides konferencija u Beču
Izveštaj sa BarCamp konferencije iz Banje Luke
Izveštaj sa trećeg sastanka — Bitkoin
Predstavljamo
Sigurni(ji) operativni sistemi (1. deo) — Tejls
Kalibar — Virtualna biblioteka
Kako da…?
Numerička obrada podataka i simulacije)
Slobodni profesionalac
P=NP problem
Server
Enkriptovanje i kopiranje servera korišćenjem Duplisiti programa
Mobilni kutak
F-Droid

1. 12. 2015.

LiBRE! specijal 2 - Sigil
















Pred vama je drugi specijal LiBRE! časopisa. Da vas podsetimo, prvo specijalno izdanje časopisa smo izdali pre dve godine, „Malu školu Skribusa 1.4”, koji je obuhvatao kompletan tutorijal za korišćenje programa Skrajbus. Smisao specijala je da objedini već objavljene velike serijale na jednom mestu kao bi čitaoci lakše sagledali celinu i suštinu istih.

Specijali su odgovor časopisa na primedbe čitalaca da su veliki serijali tutorijala teški za praćenje i da bi oni voleli da imaju celovite tutorijale. Sama forma časopisa ne dozvoljava da veliki tutorijali budu objavljeni u celini jer onda ne bi bilo mesta za druge sadržaje u časopisu. Ovo otvara prostor da se naprave specijalna izdanja časopisa koja bi objedinila ove velike serijale. To se naročito pokazalo kao dobro u slučaju velikih tutorijala koji se teško prate prelistavajući deset brojeva časopisa.

Prvi specijal je pokazao da je ova forma dobra i korisna za čitaoce koji su zainteresovani da se ozbiljnije upoznaju sa Skrajbusom. Sada nastavljamo sa ovom praksom i čitaocima nudimo objedinjeni tutorijal za Sidžil 0.7.2, program za kreiranje elektronskih knjiga. Ova „mala škola” je izlazila u nastavcima od trinaestog do dvadesetog redovnog broja časopisa LiBRE! I ovaj put se nadamo da će ovaj specijal biti koristan čitaocima i da će im pomoći da ovladaju ovim programom.

Jedno vreme smo zanemarili praksu objavljivanja specijala. Sada imamo nameru da je ponovo obnovimo i intenziviramo, naročito u letnjem periodu kada budemo imali problem sa objavljivanjem redovnih brojeva. Specijal je lakše objaviti, jer može da ga realizuje mnogo manje ljudi nego redovan broj. A, sa druge strane, njime poručujemo našim čitaocima da još postojimo, ali se samo malo odmaramo i hvatamo zalet za jesen i nastavak redovnog izlaženja časopisa.



28. 11. 2015.

Geany











Dobra strana GNU/Linux platforme jeste pregršt najrazličitijih programa za primenu na polju osnovne i napredne obrade teksta, počevši od jednostavnog unosa kratkih zabeleški, pa sve do pisanja kompleksnih programskih projekata. Ozbiljan igrač na ovom igralištu jeste višeplatformski editor teksta Geany, zasnovan na biblioteci Scintilla za obradu teksta i grafičkoj biblioteci GTK+. Omogućava osnovne funkcije lakog i brzog IDE alata za C, C++, C#, Java, JavaScript, PHP, HTML, CSS, Python, Perl, Latex, Erland, Vala, Pascal, Haskell i druge. Podrazumeva se i kuckanje plain teksta. Program je dostupan za preuzimanje za više operativnih sistema kao što su BSD, Linux, Mac OS X, Solaris i Windows.

Intuitivni interfejs sastavljen je od dovoljno komponenti, raspoređenih na prava mesta. Meni i podesivi toolbar, uobičajeno, dominiraju vrhom prozora. Leva strana središnjeg dela rezervisana je za dva panela (podrazumevano), od kojih se na prvom (Symbols) nalazi spisak funkcija, makroa, objekata i promenljivih u aktivnom dokumentu, odnosno spisak trenutno otvorenih dokumenata na kartici Documents. Najveću, centralnu površinu zauzima prostor za uređivanje aktivnog dokumenta, sa tabovima za svaki otvoreni dokument na vrhu.

Funkcije koje Geany poseduje čine rad lakšim i bržim. Pored uređivanja pojedinačnih datoteka, omogućena je i organizacija po projektima, kojoj smo, ipak, pronašli manu – ne postoji predefinisana struktura projekta, čak ni za popularne programske jezike, te je potrebno ručno napraviti sve potrebne komponente unutar projekta. Za razliku od nekih drugih editora kod kojih korisnik sam mora da izabere vrstu datoteke radi pravilnog naglašavanja sintakse, Geany to čini samoinicijativno. Programerski editor ne bi bio to što jeste da nema funkcije za automatsko dovršavanje započetih funkcija. Na toolbaru se nalaze dugmad za kompajliranje i pokretanje aktivnog dokumenta, dugme za umetanje HEX vrednosti boje (korisno za web razvoj) i dva polja za unos teksta: jedno za pretraživanje dokumenta „uživo” (dok se fraza ukucava) i drugo za prelazak na određenu liniju kôda.

http://www.geany.org/

Izvori: Svet Kompjutera i Wikipedia

22. 11. 2015.

Calibre и електронска библиотека










"Calibre" је одличан, бесплатни менаџер електронских књига, којег, у свом рачунару, треба да има сваки корисник.

Књиге су одувек биле нешто драгоцено. Оне чувају мудрост и искуство човечанства. Књиге су се мењале током времена. У одређеном тренутку, глинене плочице и пергамент заменио је папир, а данас смо сведоци да се све више користе електронске књиге.

Зато, постаје веома важно владати програмима, који могу да олакшају рад са електронским књигама. Једна од предности електронских књига је и та, што омогућују корисницима да у свом поседу имају читаве библиотеке, било које величине, које су им доступне на само пар кликова миша.
calibre-elektronske knjige

Такође, корисник своју електронску библиотеку може синхронизовати са својим мобилним уређајима и уживати у читању и учењу било где, без потребе да са собом носи тешке књиге.

Програм "Calibre" је једноставан, али без обзира на то, он одлично излази на крај са својим основним обавезама:
  • управљање електронском библиотеком
  • претварање књига из једног формата у други
  • ради, у случају потребе, као читач

Програм је преведен на српски језик, а ради на Windows, Linux и Mac. Иако је бесплатан, он ни мало не заостаје за комерцијалним аналозима.


15. 11. 2015.

GTK+ vs Qt








          Tekst je objavljen u LiBRE! časopisu broj 30. 
          Autor je Dejan Čugalj.



Reč „vs” predstavlja simbol večite borbe. Bukvalan prevod sa engleskog na srpski jezik reči „vs ” bio bi „protiv”. Isto značenje ima i u sportu (boks, fudbal i ragbi) i u programerskim krugovima. Ponekad može da bude sinonim za svađe, uvrede i ponižavanje među suparnicima. U boksu se suparnici pre borbe međusobno svađaju kao deo estrade. U programerskim krugovima za to su zaduženi forumi i seminari. Ponekad rasprave za i protiv postaju nezaustavljive, iako se neretko radi o veoma školovanim i inteligentnim ljudima. Naš naslov preveden sa engleskog, prema tome, znači „ GTK+ protiv Qt ”-a, sa prizvukom da se radi o večitom derbiju bez konačnog pobednika.

Samim uplitanjem ili komentarisanjem ovog večitog derbija, LiBRE! časopis se nalazi na „klizavom tlu” i suočava se sa opasnošću da postane neobjektivan. Radi se o nijansama koje zalaze u domen ukusa, a tada važi izreka: „O ukusima ne treba raspravljati”. Ovaj deo smo iskoristili da bismo se ogradili od moguće pristrasnosti prema nekom od ova dva odlična kompleta alata, GTK+ i Qt, za pravljenje višeplatformskih aplikacija sa grafičkim korisničkim interfejsom (eng. GUI), koji su pisani u C ili C++ programskom jeziku.

Zahtevi
Pre svega postavlja se pitanje: Koji nam je cilj? Šta želimo da uradimo? Odgovorom na ta pitanja ćemo sigurno doći do pravog alata koji bi trebalo da koristimo, dok će vam ovaj članak dati samo dodatne smernice u odluci. Trebalo bi da postavimo sledeća pitanja:
• Da li vam je potreban samo alat za razvoj grafičkog korisničkog interfejsa ili kompletan framework za pisanje aplikacija sa API -jem za grafiku, slike, IO, zvuk i drugo?
• Da li ste se opredelili za određenu platformu?
• Ako pišete za nekog poslodavca, koji su njegovi zahtevi?

GUI Alati
Naravno da trenutno ne postoji savršen alat za IT razvoj, mnogo je faktora koji na to utiču. Tako da, ako ste C programer, ili ste orijentisani ka Gnome , LXDE ili Xfce okruženju, najverovatnije ćete se odlučiti za GTK+ , dok, ako koristite C++ programski jezik i KDE okruženje radne površi, odlučićete se za Qt , a to su ujedno i prve razlike koje donose ova dva skupa alata.

9. 11. 2015.

Objavljen je Tails 1.7










Svetlost dana ugledala je nova verzija ovog popularnog distroa baziranog na stabilnoj verziji Debian Jessie. Prva publikovana verzija distroa Tails objavljena je 23. juna 2009. Ova verzija je došla sa veb pregledačem Tor pod oznakom 5.0.4, koji je zasnovan na aktuelnom izdanju Firefox ESR. Najnovije izdanje karakterišu razne ispravke bagova i manja poboljšanja. Od izmena u pratećem softveru, pažnju privlači zamena Claws klijenta elektronske pošte za Icedove, rebrendirani Thunderbird. Možete pogledati pregled svih tehničkih detalja.

Tails je živi sistem čiji je glavni cilj čuvanje privatnosti i anonimnosti. Pomaže da dok koristite internet ostanete potpuno anonimni bez obzira šta surfujete, a pritom ne ostavljajući nikakav trag. Tails je kompletan operativni sistem dizajniran da bude korišćen sa DVD i fleša, potpuno nezavistan od operativnog sistema koji je instaliran na računaru.


Tails dolazi sa nekoliko aplikacija konfigurisane kako bi očuvale vašu privatnost i anonimnost: veb čitač, čet klijent, klijent pošte, kancelarijski paket,  editor slika i zvuka, itd. Tails se oslanja na Tor anonimnu mrežu kako bi zaštitio korisnikovu privatnost dok je na mreži: kompletan softver je konfigurisan da se konektuje isljučivo preko Tora, a sve ostale konekcije su automatski blokirane.

Sledeće izdanje distribucije Tails 1.8 planirano je za petnaesti decembar tekuće godine.


Matična strana projekta


3. 11. 2015.

Debian Jessie Handbook




Posle više meseci rada, autori Raphael Hertzog i Ronald Mas, objavili su novo izdanje priručnika koje je prilagođeno za aktuelnu stabilnu verziju Debian Jessie. The Debian Administrators Handbook smo imali priliku da vidimo i preuzmemo u prethodnim izdanjima koja su bila namenjenu za tadašnje Squeeze i Wheezy verzije. Ova korisna knjiga ima i lep predgovor u kome su reč imali sadašnji i bivši prvi čovek Debian projekta. Ako želite da napišete vaš pregled za ovo izdanje, možete to uraditi na ovom mestu

Ako želite da date donaciju za projekat ili da kupite papirnu verziju knjige, to možete da uradite ovde. Priručnik se može koristiti i instalacijom .deb paketa koji je dostupan u unstable riznici, a može se upotrebiti na svim aktivnim Debian izdanjima.

U svakom trenutku, dostupna je i online verzija za novo Jessie izdanje priručnika.
Za preuzimanje su dostupne verzije u PDF, EPUB i Mobipocket formatu.


29. 10. 2015.

Dostupan je LiBRE! 39



















Dostupno je za preuzimanje novo izdanje časopisa LiBRE! pod rednim brojem 39. Sadržaj ovog broja, pored redovne rubrike LiBRE! vesti, donosi sledeće teme:


Puls slobode
Balkon 2k15 — Izveštaj
Prva Open-spejs nezvanična konferencija
Predstavljamo
Mps-jutjub
Kako da…?
Sigurno brisanje podataka (2. deo)
Internet, mreže i komunikacije
Šifrovani čet (6. deo) – Pidžin
Oblaci i katanci: Sigurni u oblacima (2. deo)
Socijalni inžinjering
Sam svoj majstor
(Ne) želite da napravite svoj OS!
https://libre.lugons.org/index.php/broj-39/

27. 10. 2015.

Debian instaler: Stretch alfa 4















Debian instaler tim sa zadovoljstvom je objavio dostupnost nove alfa 4 verzije izdanja Debian 9, sa kodnim imenom Stretch. Novo izdanje instalera donosi određene izmene, poboljšanja i ispravke u odnosu na prethodnu alfa 3 verziju. Najvažnija izmena koju donosi nova verzija je drugačiji raspored medija koji su dostupni za preuzimanje. Skoro sve opcije za CD1 neće biti dostupne za preuzimanje, osim verzije za Xfce grafičkim okruženje. Nešto više o tome može se saznati ovde. Detaljan spisak promena i ispravki za tek objavljeno alfa 4 izdanje, može se pogledati ovde.

U ovom izdanju nalazi se podrška za 75 jezika, dok je za njih 15 dostupan potpun prevod. Ovde se nalazi lista poznatih problema, a na poznatoj adresi mogu se preuzeti dostupni mediji za instalaciju. Korisnici se pozivaju da učestvuju u oblikovanju novog izdanja, testiranjem razvojnih verzija, pronalaženjem i registrovanjem bagova.


https://www.debian.org/devel/debian-installer/News/2015/20151026

24. 10. 2015.

Novosti Debian projekta - 22.10.15





Iz ovog najnovijeg izdanja Novosti Debian projekta, može se izdvojiti kao najvažnije:

Dobrodošlica za redizajnirane Novosti Debian projekta

  • dodate su nove rubrike, a pojedine postojeće su premeštene na Bits from Debian blog
  • planirano je objavljivanje kratkih vesti na društvenoj mreži https://identi.ca/debian
  • buduće Novosti Debian projekta neće objavljivati bezbedonosne savete

Interne novosti i dešavanja (LTS, bagovi, finalni izveštaj za DebConf) 

Budući događaji: Halloween Hackathon, 31. oktobra u Njujorku

Poziv korisnicima da pomognu u prevođenju na sopstveni jezik. 

DebConf 15 objave u Linux Weekly News na jednom mestu


18. 10. 2015.

Nemo fajl menadžer


Za razliku od programa nekih drugih kategorija, koji se samo gomilaju (na primer, audio i video plejeri), fajl menadžeri su kategorija koja ima uglavnom ustaljene stare igrače već godinama i retko kad im se priključi neko novi. Nemo je relativno mlad projekat, a za one koji nisu upoznati sa ovim menadžerom datoteka, u pitanju je program koji je započeo da se razvija nakon što je Nautilus počeo da gubi svoje funkcije, a time i sve više korisnika. S obzirom na to da je, pored GNOME okruženja, Nautilus bio i zadani fajl menadžer za Cinnamon. Tim koji razvija ovo okruženje odlučio je da uzme stvar u svoje ruke, forkuje Nautilus i nastavi u smeru za koji oni smatraju da je bolji.

S obzirom na to da Nemo dolazi kao podrazumevana aplikacija uz Cinnamon okruženje (koje je postalo vrlo popularno i nalazi se u zvaničnim repozitorijumima većine distribucija), nećete imati problema da ga instalirate. Uz njega će biti instaliran i cinnamon-desktop paket, a za one kojima se to ne sviđa i koriste Ubuntu bazirane distribucije, na webupd8.org sajtu moguće je pronaći pečovanu verziju bez ove zavisnosti.

Svako ko je koristio Nautilus pre verzije 3.6 će se osećati kao kod kuće jer su tu stare opcije i postavke. Na prvi pogled, čak se ni ne primeti neka velika estetska razlika, ali zato kada malo zagrebete po površini videćete šta je to što izdvaja Nemo od ostalih fajl menadžera. Na prvom mestu bismo izdvojili mogućnost korišćenja dodataka. Jeste da nije jedini fajl menadžer sa ovom mogućnošću, ali zato ima poseban odeljak podešavanja pod imenom Plugin manager


15. 10. 2015.

Структура GNU/Linux директоријума












Као и сваки други оперативни систем и GNU/Linux оперативни систем садржи структуру директоријума. У овом тексту биће представљени директоријуми које систем највише користи, тако да ће нам за савладавање основа рада линукс система следећи списак бити јако користан. Списак је намењен како за нове кориснике (које желе да знају где се шта налази од система), тако и за кориснике који већ имају линукс искуство (замишљено као подсетник).

/bin
Садржи извршне програме који су део GNU/Linux оперативног система и многе команде као што су cat, cp, ls, more, те програме као што је Shell који представља командну линију и тако даље.
/boot
Садржи датотеке потребне за подизање оперативног система. Boot loader као што је LILO(енгл. LInux LOader) користи ове датотеке. Кернел који се учитава приликом подизања система се налази у /boot директоријуму.
/dev
Садржи све уређаје попут уклоњивих уређаја, звучних картица, модема и друго. То је виртуелни директоријум који садржи датотеке ових уређаја.
/etc
То је, у ствари, конфигурациони директоријум целокупног оперативног система. Такође, садржи глобална подешавања за ssh, telnet, smtp/pop3 поштанске сервере, X11, apache, samba
/home
Подразумевани директоријум за складиштење корисничких података. Садржи личне директоријуме за сваког корисника али сваки лични директоријум носи /home за тог корисника. Само root user може видети све /home директоријуме.
/lib
Садржи заједничке библиотеке (perl, python, C…) и кернел модуле. Садржи системске библиотеке неопходне за рад оперативног система и појединачних програма.
/lost+found
У њега се смештају сви фрагменти (делови) датотека који би могли да нестану услед пада система. FSCK програм у линуксу тражи грешке у фајл -систему и фрагменте на које наиђе смешта у /lost+found како би могли бити поново враћени у систем.
/media
Директоријум чија је сврха да буде јединствено место за монтирање мултимедијалних уређаја од стране корисника и различитих програма.
/mnt
Ово је подразумевана локација за све администраторски монтиране уређаје или системе датотека (file systems) као што су cdrom, floppy disk, usb flash, partitions, file image… У /mnt се монтирају уређаји који су потребне само за одређено време, ако их не демонтирамо, биће покренути само до гашења или рестартовања система.
/opt
Садржи конфигурационе датотеке за додавање на апликативне програме. Овде се могу инсталирати third-party програми. Садржи опционе пакете програма.
/proc
Садржи податке о системским процесима. То је виртуелни систем датотека који садржи информације о систему датотека. Условно речено, директоријум који се креира приликом подизања система и садржи информације о кернелу. Он није класичан директоријум, већ нешто као виртуелни директоријум/фајл преко кога добијамо информације.
/root
Ово је /home директоријум системског администратора (root). Он није у склопу свих /homeдиректоријума већ је издвојен. Привилегије писања над овим директоријумом има само root корисник.
/sbin
Садржи бинарне извршне датотеке који су доступне само root-у, углавном намењене одржавању система. Такође, садржи и команде као што су mount, shutdown, umount итд.
/srv
У новијим верзијама Slackware GNU/Linux дистрибуције, овај директоријум је предвиђен за смештање података које користе програми намењени серверској употреби попут apache web server-а.
/sys
Системски директоријум који кернел генерише при сваком покретању система.
/tmp
Садржи све привремене датотеке које се бришу са сваким стартовањем система. Представља главни директоријум за смештање привремених датотека.
/usr
Садржи дељиве и read-only податке. Такође, садржи и бинарне датотеке, библиотеке, документацију, изворе и друго.
/usr/bin
Садржи извршне датотеке многих команди које нису део језгра GNU/Linux оперативног система.
/usr/include
Садржи главне датотеке (вођице) за C и C++ програмске језике.
/usr/lib
Садржи библиотеке за C и C++ програмске језике.
/usr/local
Садржи локалне датотеке сличне онима који се налазе у /bin директоријуму.
/usr/sbin
Садржи административне команде.
/usr/share
Садржи датотеке које су заједничке, као нa пример, уобичајене конфигурационе датотеке, слике, документа и друго.
/usr/src
Садржи извор GNU/Linux језгра (кернел).
/var
Садржи датотеке специфичне за корисника као што су mail поруке, база података инсталираних програма, историје и друго.
/var/cache
Садржи кеширане податке за програме.
/var/lib
Садржи информације које се тичу тренутног стања програма. Те информације се мењају сваки пут кад се покрене програм.
/var/lock
Садржи закључане датотеке које су креиране од стране програма. Најчешће садрже информацију о редном броју процеса за одговарајући програм.
/var/log
Садржи историје различитих програма.
/var/mail
Садржи корисникове поруке е-поште. То је пошта коју корисник добија од самог оперативног система.
/var/opt
Садржи променљиве податке за пакете смештене у /opt директоријум.
/var/run
Садржи податке који описују систем од тренутка стартовања.
/var/spool
Садржи податке који чекају на неки процес.
/var/tmp
Садржи датотеке које су очуване између два стартовања система.