27. 5. 2015.

Webconverger 30













Webconverger je distribucija koja je namenjena za korišćenje u kancelarijama i internet kafeima, ali i svim drugim mestima gde su korisnicima potrebne samo veb aplikacije. Najnovije izdanje ovog distroa nosi brojčanu oznaku 30 i zasnovano je na tek objavljenom izdanju Debian Jessie. Predviđeno je da po podizanju sistema korisnik dobije na ekranu samo aktiviran veb pregledač, bez dodatnih programa.

Veličina ISO slike koja je dostupna za preuzimanje iznosi nešto više od 400 MB. Veb pregledač je Firefox i to sa svojom najnovijom vezijom pod brojem 38, a uz njega je uključena  i podrška za fleš sadržaj. Pored toga, obezbeđena je i podrška za PDF dokumente. Predviđeno je da podrška za ovo izdanje traje tri godine.

Webconverger je našao svoju primenu u raznim prostorima kao što su: banke, kazina, maloprodajni objekti, muzeji, zdravstvene ustanove, škole, fakulteti, biblioteke, hoteli, dobrotvorne organizacije, razne čekaonice itd.

Matična strana projekta: http://webconverger.org/


23. 5. 2015.

Parsix GNU/Linux 7.5











Alan Baghumian objavio je dostupnost za preuzimanje nove verzije Parsix GNU/Linux sa brojčanom oznakom 7.5 i kodnim imenom Rinaldo. Poznato je da se radi o distribuciji koja je zasnovana na Debianu i GNOMU, i da dolazi u vidu live DVD-a. Svi paketi u ovoj verziji su preuzeti iz Debian testing riznica, a u upotrebi su i sopstvena Parsix skladišta sa softverom. Glavne odlike kernela i paketa izgledaju ovako:
  • GNOME Shell 3.14.4
  • Kernel 3.14.41
  • Systemd
  • Iceweasel 37.0.2
  • Chromium 37.0
  • Empathy 3.12.8
  • LibreOffice 4.3.3
  • GIMP 2.8.2
  • VirtualBox 4.3.18

Za preuzimanje su dostupne 32-bitna i 64-bitna ISO slika sa veličinom nešto iznad 1 GB. Može vam biti korisna dokumentacija sa Wiki strana, kao i forum za podršku. Ostali detalji u vezi najnovijeg izdanja, mogu se pogledati ovde.

Matična strana: http://www.parsix.org/wiki/WikiStart




19. 5. 2015.

Distribuiranje slobodnog softvera





                               
                                    Tekst je objavljen u LiBRE! časopisu broj 34. 
                                    Autor je Nikola Hardi.
                        



Povod za pisanje članka

Svi smo se mi, kao novi korisnici slobodnog operativnog sistema našli u situaciji da nam je neko na forumu, četu ili nekom sličnom mestu predložio da instaliramo pojedine pakete kako bismo rešili svoje probleme. Još češće smo se našli u situaciji da i sami zaključimo da treba da instaliramo dodatni softver na naš sistem. Neiskusni korisnici, koji su do tada uglavnom koristili Majkrosoft Vindouz operativne sisteme, navikli su se da uputstva za instalaciju i softver traže širom interneta, ali u svetu slobodnog softvera to funkcioniše malo drugačije. Strogo i izričito vam savetujemo da softver
instalirate isključivo iz zvaničnih riznica, putem softverskog centra ili paket menadžera. Druge mogućnosti koje se nekada mogu tolerisati su instalacija pomoću odgovarajućih paketa ( . deb, . rpm ) ili dodavanjem riznica (recimo PPA u slučaju Ubuntua). Poslednja mogućnost kojoj možete da pribegnete je instaliranje iz izvornog koda. Softver instalirajte iz zvaničnih riznica ili repozitorijuma (eng. software repository), osim kada imate potrebe za specifičnom verzijom nekog parčeta softvera i znate šta tačno radite i koju odgovornost time preuzimate.

Riznice softvera i ostale čudne reči

Kada se softver instalira pomoću nekog upravljača paketa ( apt, yum, pacman, yaourt i emerge), preuzima se iz zvaničnih riznica. Riznice su mesta na internetu gde su smešteni softverski paketi koji su provereni, testirani i koji će sigurno raditi u vašem sistemu. Dakle, proces instaliranja na primeru Ubuntua izgleda ovako:
• Softverskim centrom ili drugim alatom se izvršava pretraga paketa koji su dostupni u riznicama;
• Izabrani paket se preuzima iz riznice, uključujući sve dodatne pakete koji su potrebni za njegov rad;
• Vrši se provera da li su svi paketi ispravno preuzeti, kako bi se izbeglo instaliranje neispravnih paketa;
• Vrši se provera autentičnosti preuzetih paketa, proverava se da li je odgovorno lice potpisalo paket koji je preuzet;
• Instaliraju se sve „zavisnosti” (paketi koji su neophodni za rad) i željeni paket;
• Svi paketi se dodaju na listu instaliranih paketa kako bi upravnik paketima mogao da vodi računa o njihovim verzijama i izvrši kasniju nadogradnju.
U prethodnim redovima je upotrebljeno nekoliko termina kao što su softverski centar, paket, potpis, upravnik paketima i drugi, koje je možda potrebno razjasniti.

14. 5. 2015.

Novosti Debian projekta - 12.5.15





 
Iz ovog najnovijeg izdanja Novosti Debian projekta, može se izdvojiti kao najvažnije:

  • Objavljena je stabilna verzija Debian 8, sa kodnim imenom Jessie (25.april)
  • Objavljena je beta verzija za Jessie zasnovani Debian Edu
  • Objavljena je zvanična delegacija za Outreach tim
  • Dobrodošlica za odabranih 17 studenata koji će učestvovati na Google Summer of Code
  • Narednih dana, 16-17 maja, održaće se Mini DebConf u Bukureštu.

O svemu opširnije:

https://www.debian.org/News/weekly/2015/04/


10. 5. 2015.

Zablude o Linuxu














„Predrasuda je dete neznanja”

Vrlo često, kada se u razgovoru dođe do pojmova GNU/Linux i slobodni softver, možete da čujete mišljenja koja će neupućene i neinformisane osobe odvratiti od pokušaja da probaju neku Linux distribuciju. Ovom prilikom želimo da bacimo svetlo na najčešće nedoumice koje okružuju Linux (u daljem tekstu, radi jednostavnosti, umesto GNU/Linux distribucija koristimo termin Linux iako on označava samo kernel operativnog sistema), ali i ostale slobodne operativne sisteme i slobodni softver u celini.

Linux je težak

Jedan je od prvih „argumenata” koji se pojave u diskusiji, a najčešće dolazi od onih koji su nekom prilikom probali određenu distribuciju Linuxa, ali iz nekog razloga to nije išlo kako su oni mislili da treba. Jedno valja razjasniti na početku – Linux NIJE Windows i mada sa drugim modernim operativnim sistemima deli neke zajedničke karakteristike, funkcionisanje i način rada se razlikuju. Početnici često dolaze sa predznanjem i navikama koje su stekli na Windowsu i očekuju da se i Linux ponaša na isti način pa iz tog razloga najčešće proizilaze problemi. Savetujemo vam da se prvo informišete o Linuxu pre nego krenete „grlom u jagode”, može vam kasnije uštedeti dosta živaca i vremena.

Druga često sretana floskula je da je Linux „hakerski sistem” koji koriste individue nečasnih namera sa maskom Gaja Foksa dok rovare po internetu i skidaju pare sa tuđih računa, provaljuju u baze sigurnosnih agencija i objavljuju obnažene slike javnih ličnosti. Ovde je u pitanju zamena teza jer, iako je tačno da su „unixoliki” sistemi popularni kod naprednih korisnika računara, to ne znači da njihova upotreba od vas čini kompjuterskog maga i vrhunskog hakera. Radi se o čisto praktičnom razlogu koji korene ima u činjenici da su ovi sistemi osnova modernog interneta i velikih kompjuterskih sistema i da je na njima lakše steći i upotrebiti napredna znanja.

6. 5. 2015.

Nomacs за фотографије











Nomacs је још једна могућа алтернатива са којом можете на вашем рачунару обављати прегледање и основне измене фотографија. Апликација је доступна је за Windows, Linux, FreeBSD, Mac и OS/2, а пројекат са комплетним именом Nomacs - Image Lounge, води се под GNU GPL лиценцом. Ради се о програму који је заснован на Qт библиотекама и који може, пре свега, послужити као потенцијални избор за кориснике KDE графичког окружења. Nomacs доноси подршку за најпознатијих 26 графичких формата, међу којима су и RAW и PSD. Преко подешавања програма, тренутно су доступни преводи за 16 језика, међу којима је и српски.

Када се покрене Nomacs, први утисак може бити да се ради о производу који је сиромашан са опцијама за квалитетан преглед фотографија. Ствар се мења одмах, ако у менију Панели, означите опције као што су Претраживач фајлова, Сличице и Метаподаци. То исто може се добити кликом на тастерске пречице (Е,Т,М) и програм ће добити изглед уобичајеног прегледача за слике. На исти начин се могу додавати опције и када актуелну слику пребацимо у режим пуног екрана, а он се добија дуплим кликом или притиском на тастер F11. На истом месту (Панели), одређује се видљивост менија, траке алата и статусне траке, а доступне су опције као што су плејер, инфо о тренутном фајлу, напомене, хистограм итд.










Прегледање слика које нуди Nomacs је једноставно и природно, а на кориснику остаје да се навикне на употребу неколико тастерских пречица. За навигацију је довољно користити стрелице, док се зумирање слика може вршити на два начина, стрелицама, али и точкићем миша, претходно означавајући ову опцију у подешавањима програма. Nomacs поседује опције за опсецање (тастер Ц), промену величине (Ctrl+Т), као и алат за обраду слика који нуди подешавање елемената као што су: бистрина, контраст, засићење, нијансе, гама и експозиција. Преко општих подешавања, програм можете визуелно прилагодити својим навикама. Поред одређивања видљивости за траке алата и менија, могу се подесити и боје за позадину, истицање, пун екран, виџете и иконе.

Последња верзија програма, са ознаком 2.2. донела је нове функције као што су читање слика које су спаковане као .zip архива или се налазе у канцеларијском документу (docx, xlsx, pptx). Од новости ту је још могућност постављања панела са сличицама на сва четири положаја, приватни режим који не чува недавне фајлове, као и могућност да се уз слику дода напомена. Nomacs је доступан за преузимање у званичним складиштима дистрибуција Fedora, Arch Linux и openSUSE, док се за инсталацију на Ubuntu и Mint користи ризница: https://launchpad.net/~nomacs/.
За инсталацију на Debian, корисници могу употребити пакете дистрибуције Siduction.
http://packages.siduction.org/extra/pool/main/n/nomacs/

Матична страна пројекта: http://nomacs.org/                                                            

1. 5. 2015.

Dostupan je LiBRE! 35




















Dostupno je za preuzimanje novo izdanje časopisa LiBRE! pod rednim brojem 35. Sadržaj ovog broja, pored redovne rubrike LiBRE! vesti, donosi sledeće teme:
Predstavljamo
FreeCAD
Kako da…?
Uvod u programski jezik C (11. deo)
Vagrant (2. deo)
Oslobađanje
Razvoj slobodnog softvera
Slobodni profesionalac
Vaš posao, open-sors posao (3. deo): Gugl – Savršena reklamna agencija
Ansibl
Internet mreže i komunikacije
Šifrovani čet (2. deo) – Niltok
Sam svoj majstor
Bootstrap – prvi koraci
Hardver
BagleBone Black Rev C: Vodič od prvog dana (6. deo) – Biglbon Blek као Tor egzit