29. 10. 2015.

Dostupan je LiBRE! 39



















Dostupno je za preuzimanje novo izdanje časopisa LiBRE! pod rednim brojem 39. Sadržaj ovog broja, pored redovne rubrike LiBRE! vesti, donosi sledeće teme:


Puls slobode
Balkon 2k15 — Izveštaj
Prva Open-spejs nezvanična konferencija
Predstavljamo
Mps-jutjub
Kako da…?
Sigurno brisanje podataka (2. deo)
Internet, mreže i komunikacije
Šifrovani čet (6. deo) – Pidžin
Oblaci i katanci: Sigurni u oblacima (2. deo)
Socijalni inžinjering
Sam svoj majstor
(Ne) želite da napravite svoj OS!
https://libre.lugons.org/index.php/broj-39/

27. 10. 2015.

Debian instaler: Stretch alfa 4















Debian instaler tim sa zadovoljstvom je objavio dostupnost nove alfa 4 verzije izdanja Debian 9, sa kodnim imenom Stretch. Novo izdanje instalera donosi određene izmene, poboljšanja i ispravke u odnosu na prethodnu alfa 3 verziju. Najvažnija izmena koju donosi nova verzija je drugačiji raspored medija koji su dostupni za preuzimanje. Skoro sve opcije za CD1 neće biti dostupne za preuzimanje, osim verzije za Xfce grafičkim okruženje. Nešto više o tome može se saznati ovde. Detaljan spisak promena i ispravki za tek objavljeno alfa 4 izdanje, može se pogledati ovde.

U ovom izdanju nalazi se podrška za 75 jezika, dok je za njih 15 dostupan potpun prevod. Ovde se nalazi lista poznatih problema, a na poznatoj adresi mogu se preuzeti dostupni mediji za instalaciju. Korisnici se pozivaju da učestvuju u oblikovanju novog izdanja, testiranjem razvojnih verzija, pronalaženjem i registrovanjem bagova.


https://www.debian.org/devel/debian-installer/News/2015/20151026

24. 10. 2015.

Novosti Debian projekta - 22.10.15





Iz ovog najnovijeg izdanja Novosti Debian projekta, može se izdvojiti kao najvažnije:

Dobrodošlica za redizajnirane Novosti Debian projekta

  • dodate su nove rubrike, a pojedine postojeće su premeštene na Bits from Debian blog
  • planirano je objavljivanje kratkih vesti na društvenoj mreži https://identi.ca/debian
  • buduće Novosti Debian projekta neće objavljivati bezbedonosne savete

Interne novosti i dešavanja (LTS, bagovi, finalni izveštaj za DebConf) 

Budući događaji: Halloween Hackathon, 31. oktobra u Njujorku

Poziv korisnicima da pomognu u prevođenju na sopstveni jezik. 

DebConf 15 objave u Linux Weekly News na jednom mestu


18. 10. 2015.

Nemo fajl menadžer


Za razliku od programa nekih drugih kategorija, koji se samo gomilaju (na primer, audio i video plejeri), fajl menadžeri su kategorija koja ima uglavnom ustaljene stare igrače već godinama i retko kad im se priključi neko novi. Nemo je relativno mlad projekat, a za one koji nisu upoznati sa ovim menadžerom datoteka, u pitanju je program koji je započeo da se razvija nakon što je Nautilus počeo da gubi svoje funkcije, a time i sve više korisnika. S obzirom na to da je, pored GNOME okruženja, Nautilus bio i zadani fajl menadžer za Cinnamon. Tim koji razvija ovo okruženje odlučio je da uzme stvar u svoje ruke, forkuje Nautilus i nastavi u smeru za koji oni smatraju da je bolji.

S obzirom na to da Nemo dolazi kao podrazumevana aplikacija uz Cinnamon okruženje (koje je postalo vrlo popularno i nalazi se u zvaničnim repozitorijumima većine distribucija), nećete imati problema da ga instalirate. Uz njega će biti instaliran i cinnamon-desktop paket, a za one kojima se to ne sviđa i koriste Ubuntu bazirane distribucije, na webupd8.org sajtu moguće je pronaći pečovanu verziju bez ove zavisnosti.

Svako ko je koristio Nautilus pre verzije 3.6 će se osećati kao kod kuće jer su tu stare opcije i postavke. Na prvi pogled, čak se ni ne primeti neka velika estetska razlika, ali zato kada malo zagrebete po površini videćete šta je to što izdvaja Nemo od ostalih fajl menadžera. Na prvom mestu bismo izdvojili mogućnost korišćenja dodataka. Jeste da nije jedini fajl menadžer sa ovom mogućnošću, ali zato ima poseban odeljak podešavanja pod imenom Plugin manager


15. 10. 2015.

Структура GNU/Linux директоријума












Као и сваки други оперативни систем и GNU/Linux оперативни систем садржи структуру директоријума. У овом тексту биће представљени директоријуми које систем највише користи, тако да ће нам за савладавање основа рада линукс система следећи списак бити јако користан. Списак је намењен како за нове кориснике (које желе да знају где се шта налази од система), тако и за кориснике који већ имају линукс искуство (замишљено као подсетник).

/bin
Садржи извршне програме који су део GNU/Linux оперативног система и многе команде као што су cat, cp, ls, more, те програме као што је Shell који представља командну линију и тако даље.
/boot
Садржи датотеке потребне за подизање оперативног система. Boot loader као што је LILO(енгл. LInux LOader) користи ове датотеке. Кернел који се учитава приликом подизања система се налази у /boot директоријуму.
/dev
Садржи све уређаје попут уклоњивих уређаја, звучних картица, модема и друго. То је виртуелни директоријум који садржи датотеке ових уређаја.
/etc
То је, у ствари, конфигурациони директоријум целокупног оперативног система. Такође, садржи глобална подешавања за ssh, telnet, smtp/pop3 поштанске сервере, X11, apache, samba
/home
Подразумевани директоријум за складиштење корисничких података. Садржи личне директоријуме за сваког корисника али сваки лични директоријум носи /home за тог корисника. Само root user може видети све /home директоријуме.
/lib
Садржи заједничке библиотеке (perl, python, C…) и кернел модуле. Садржи системске библиотеке неопходне за рад оперативног система и појединачних програма.
/lost+found
У њега се смештају сви фрагменти (делови) датотека који би могли да нестану услед пада система. FSCK програм у линуксу тражи грешке у фајл -систему и фрагменте на које наиђе смешта у /lost+found како би могли бити поново враћени у систем.
/media
Директоријум чија је сврха да буде јединствено место за монтирање мултимедијалних уређаја од стране корисника и различитих програма.
/mnt
Ово је подразумевана локација за све администраторски монтиране уређаје или системе датотека (file systems) као што су cdrom, floppy disk, usb flash, partitions, file image… У /mnt се монтирају уређаји који су потребне само за одређено време, ако их не демонтирамо, биће покренути само до гашења или рестартовања система.
/opt
Садржи конфигурационе датотеке за додавање на апликативне програме. Овде се могу инсталирати third-party програми. Садржи опционе пакете програма.
/proc
Садржи податке о системским процесима. То је виртуелни систем датотека који садржи информације о систему датотека. Условно речено, директоријум који се креира приликом подизања система и садржи информације о кернелу. Он није класичан директоријум, већ нешто као виртуелни директоријум/фајл преко кога добијамо информације.
/root
Ово је /home директоријум системског администратора (root). Он није у склопу свих /homeдиректоријума већ је издвојен. Привилегије писања над овим директоријумом има само root корисник.
/sbin
Садржи бинарне извршне датотеке који су доступне само root-у, углавном намењене одржавању система. Такође, садржи и команде као што су mount, shutdown, umount итд.
/srv
У новијим верзијама Slackware GNU/Linux дистрибуције, овај директоријум је предвиђен за смештање података које користе програми намењени серверској употреби попут apache web server-а.
/sys
Системски директоријум који кернел генерише при сваком покретању система.
/tmp
Садржи све привремене датотеке које се бришу са сваким стартовањем система. Представља главни директоријум за смештање привремених датотека.
/usr
Садржи дељиве и read-only податке. Такође, садржи и бинарне датотеке, библиотеке, документацију, изворе и друго.
/usr/bin
Садржи извршне датотеке многих команди које нису део језгра GNU/Linux оперативног система.
/usr/include
Садржи главне датотеке (вођице) за C и C++ програмске језике.
/usr/lib
Садржи библиотеке за C и C++ програмске језике.
/usr/local
Садржи локалне датотеке сличне онима који се налазе у /bin директоријуму.
/usr/sbin
Садржи административне команде.
/usr/share
Садржи датотеке које су заједничке, као нa пример, уобичајене конфигурационе датотеке, слике, документа и друго.
/usr/src
Садржи извор GNU/Linux језгра (кернел).
/var
Садржи датотеке специфичне за корисника као што су mail поруке, база података инсталираних програма, историје и друго.
/var/cache
Садржи кеширане податке за програме.
/var/lib
Садржи информације које се тичу тренутног стања програма. Те информације се мењају сваки пут кад се покрене програм.
/var/lock
Садржи закључане датотеке које су креиране од стране програма. Најчешће садрже информацију о редном броју процеса за одговарајући програм.
/var/log
Садржи историје различитих програма.
/var/mail
Садржи корисникове поруке е-поште. То је пошта коју корисник добија од самог оперативног система.
/var/opt
Садржи променљиве податке за пакете смештене у /opt директоријум.
/var/run
Садржи податке који описују систем од тренутка стартовања.
/var/spool
Садржи податке који чекају на неки процес.
/var/tmp
Садржи датотеке које су очуване између два стартовања система.

11. 10. 2015.

Webconverger 32












Webconverger je distribucija koja je namenjena za korišćenje u kancelarijama i internet kafeima, ali i svim drugim mestima gde su korisnicima potrebne samo veb aplikacije. Najnovije izdanje ove distribucije nosi brojčanu oznaku 32 i zasnovano je na aktuelnoj stabilnoj verziji  Debian Jessie. Predviđeno je da po podizanju sistema korisnik dobije na ekranu samo aktiviran veb pregledač, bez dodatnih programa.

Veličina ISO slike koja je dostupna za preuzimanje iznosi nešto više od 400 MB. Veb pregledač je Firefox i to sa svojom najnovijom vezijom pod brojem 41, a uz njega je uključena  i podrška za fleš sadržaj. Pored toga, obezbeđena je i podrška za PDF dokumente. Predviđeno je da podrška za ovo izdanje traje tri godine.

Webconverger je našao svoju primenu u raznim prostorima kao što su: banke, kazina, maloprodajni objekti, muzeji, zdravstvene ustanove, škole, fakulteti, biblioteke, hoteli, dobrotvorne organizacije, razne čekaonice itd.

Matična strana projekta: http://webconverger.org/


4. 10. 2015.

OpenVPN – rešenje za bezbednu komunikaciju













OpenVPN je Open source rešenje koje se nametnulo kao savremeni standard za bezbednu komunikaciju na globalnoj mreži. Koriste ga firme, provajderi i pojedinci za kreiranje zaštićenih enkriptovanih tunela u okviru internet mreže.
Poverenje je stekao visokim stepenom pouzdanosti i sigurnosti koje pruža, mogućnostima kastomizacije (enkripcije, algoritama, portova…), performansama, ali i zbog svoje nekomercijlane Open-source prirode (comunity verzija).
Kao sigurnosni engine u okviru OpenVPN-a, koirsti se Open SSL, besplatna Open source implementacija SSL i TLS protokola (heartbleed bug u verzijama 1.0.1. do 1.0.1.f, koji je bio veoma popularan u medijima, početkom prošle godine je patch-ovan i sve naredne verzije su beznedne).
OpenVPN pruža širok izbor snažnih algoritma za enkripciju, kao i izbor proizvoljnog mrežnog porta za kreiranje VPN konekcije, što može biti veoma praktično za maskiranje konekcije u okviru nekog od standardnih web ili mail protokola.
Autentifikacija se može izvršiti putem sertifikata (SSL/TLS mode), pametnih kartica, username/password kombinacija i pre-shared ključeva (fizički transport generisanih ključeva do klijenta).