30. 6. 2015.

SYSTEMD – Linux sistemski servis












Systemd je sistemski i servisni manadžer za Linux operativni sistem, a sam naziv predstavlja skraćenicu od system deamon – sistemski servis. Inicijalna verzija systemd-a pojavila se početkom 2010 godine, a od 19. juna tekuće godine aktuelna je verzija 221.
Od nedavno, systemd je u žiži interesovanja, jer je na većini modernih Linux distribucija potisnuo dugo korišćeni SysVinit i sada predstavlja podrazumevani init sistem. Korisnici Arch Linux-a su se već poodavno prebacili na systemd koncept, a od skora su u potpunosti prešli i Fedora, RedHat, Debian, OpenSUSE, Ubuntu i druge distribucije.
Mnogi dugogodišnji Linux korisnici nisu oduševljeni ovom promenom, kako zbog dugodišnjeg korišćenja SysVinit skripti, tako i zbog činjenice da novi usvojeni pristup donosi dodatnu kompleksnost i veće ingerencije systemd-u, što se donekle kosi sa osnovnim Linux postulatima modularnosti i jednostavnosti. Činjenica je, međutim, da systemd donosi i brojna unapređenja u odnosu na prethodnika i da njegovo vreme dolazi, pa se na promenu treba što bezbolnije prilagoditi.
Systemd je razvijen pod GNU Lesser General javnom licencom verzije 2.1, a za više informacija možete posetiti adresu http://freedesktop.org/wiki/Software/systemd/.



Osnovne funkcionalnosti
Prilikom podizanja Linux operativnog sistema, završivši sve poslove u domenu svojih zaduženja, Linux kernel pokreće systemd kao prvi inicijalni proces, sa pid-om 1 (process id). Systemd je potom odgovoran za dalju inicijalizaciju svih servisa na sistemu, proveru i aktiviranje (mountovanje) fajl sistema, i dr. Navedeni “taskovi” su samo segment, a servisi samo jedan od entiteta za čije upravljanje je zadužen systemd.
Postoji 12 različitih tipova entiteta i oni se u systemd terminologiji nazijvaju “units”. Evo i spiska entiteta koji spadaju u “units”: service, socket, target, device, mount, automount, snapshot, timer, swap, path, slice i scope. Deo Linux zajednice se ne slaže sa konceptom koji systemd nudi, pre svega iz razloga što po dodeljenim zaduženjima on višestruko prevazilazi ulogu običnog init procesa.
systemdscsh
Značajna promena ogleda se i u činjenici da su kod systemd sistemskog servisa, tradicionalne init skripte zamenjene systemd servisnim fajlovima. U napredne funkcionalnosti koje systemd obezbeđuje spadaju: paralelno pokretanje sistemskih servisa za vreme podizanja sistema, aktiviranje servisa po potrebi (on-demand), podrška za pravljenje preseka sistemskog stanja (system state snapshots), kao i ugrađena servisna kontrolna logika bazirana na međuzavisnostima servisa. Pomenimo još jednu bitnu funkcionalnost – Systemd podržava soket baziranu aktivaciju koja omogućuje istovremeno startovanje servisa. Ova mogućnost značajno smanjuje vreme potrebno za podizanja sistema, uz napomenu da svi servisi ne podržavaju soket aktivaciju. Zavisno od tipa unita podržane su i mnogi drugi načini unit aktivacije: D-bus aktivacija, aktivacija servisa prilikom priključenja nekog uređaja na sistem, aktivacija prouzrokovna izmenom stanja na nekom fajlu ili direktorijumu, i druge. Uz sve nabrojano, systemd je zadržao kompatibilnost za SysVinit skriptama, pa kada sve uzmemo u obzir, ne čudi njegova rastuća popularnost.

Primeri korišćenja

U nastavku ćemo navesti nekoliko praktičnih primera eksploatacije systemd servisa korišćenjem systemctrl naredbe:

systemctl list-units --type service –all #spisak svih servisa na sistemu
systemctl list-units --type service #lista aktivnih servisa na sistemu
systemctl get-default #trenutni target (runlevel)
systemctl start httpd.service #startovanje httpd servisa
systemctl stop httpd.service #zaustavljanje httpd servisa
systemctl restart httpd.service #ponovo pokretanje httpd servisa
systemctl status httpd.service #status httpd servisa
systemctl enable httpd.service #trajno aktiviranje httpd servisa
systemctl disable httpd.service #trajno deaktiviranje httpd servisa
systemctl is-enabled httpd.service #da li se httpd aktivira prilikom pokretanja sistema

Извор: IT Modul

24. 6. 2015.

Crunchbang++











Kada je dugogodišnji autor popularne distribucije Crunchbang objavio prestanak svojih aktivnosti na održavanju i razvoju operativnog sistema, pojavili su se entuzijasti koji su spremni da nastave u istom smeru. Pored ekipe koja se okuplja na Crunchbang forumu i koja radi na novoj distribuciji, svetlost dana ugledalo je i novo izdanje pod nazivom Crunchbang++, a ovde možete saznati više o samim autorima.

Objavljena je verzija sa brojčanom oznakom 1.0, a osnovne odlike su korišćenje paketa iz stabilne riznice tek objavljenog izdanja Debian Jessie i upotreba OpenBox menadžera prozora. Kao i njegov prethodnik, Crunchbang++ pretenduje da svojim konzumentima omogući udobno korišćenje uz minimalno angažovanje resursa. ISO slike koje su dostupne za preuzimanje postoje za 32-bitnu i 64-bitnu arhitekturu, a na njima se nalaze i neki od paketa iz Debian  non-free riznica.



Podrazumevane aplikacije u ovoj distribuciji predvode Icewasel kao podrazumevani veb pregledač,VLC medija plejer i Thunar kao fajl menadžer. Tu su još Geanu razvojno okruženje, Terminator i Xfburn za narezivanje medija. Za pregled i obradu fotografija poslužiće Viewnior i GIMP, dok će kao kancelarijski alati moći da se koriste Abiword, Gnumeric i Evince. Tu su još i alati za prenos fajlova gFTP i Transmission, kao i program za komunikaciju XChat.

Matična strana projekta: https://crunchbangplusplus.org/


18. 6. 2015.

Novosti Debian projekta - 15.6.15





 
Iz ovog najnovijeg izdanja Novosti Debian projekta, može se izdvojiti kao najvažnije:

  • Objava o dostupnosti Debian servisa: httpredir.debian.org
  • Intervju novog vođe Debian projekta za linux.com
  • 6. juna objavljena je prva nadogradnja za Jessie izdanje

O svemu opširnije:

https://www.debian.org/News/weekly/2015/05/


15. 6. 2015.

Dostupan je LiBRE! 36




















Dostupno je za preuzimanje novo izdanje časopisa LiBRE! pod rednim brojem 36. Sadržaj ovog broja, pored redovne rubrike LiBRE! vesti, donosi sledeće teme:
Puls slobode
Peti Open Vej
Predstavljamo
Anki
Taskvorior
Kako da…?
Vagrant (3. deo)
Oslobađanje
ChaletOS – Karika koja nedostaje
Slobodni profesionalac
Ansibl (2. deo)
Internet mreže i komunikacije
Šifrovani čet (3. deo) – Kriptoket

11. 6. 2015.

Objavljen SolydXK 201506















Arjen Balfoort je objavio dostupnost novog izdanja popularne distribucije SolydXK, pod brojčanom oznakom 201506. Kao što je poznato, radi se o Debian zasnovanoj distribuciji koja se korisnicima nudi u dva izdanja, sa grafičkim okruženjima KDE i Xfce. Pored toga, mogu se preuzeti i isprobati posebna izdanja koja su oblikovali članovi zajednice, a koja poseduju određene specifičnosti u odnosu na osnovnu verziju.

Budući da SolydXK za svoju osnovu koristi Debian, korisnici od ove distribucije mogu da očekuju, pre svega, stabilnost i pouzdanost. Tek izašla izdanja su zasnovana na aktuelnoj verziji Debian 8.1, a ovde možete pročitati detaljniju objavu. Ako korisnicima zatreba savet i podrška, mogu zatražiti pomoć na zvaničnom forumu, a tu je stranica sa korisnom dokumentacijom i uputstvima u video formatu.

Matična strana projekta: http://solydxk.com/

6. 6. 2015.

Jessie ažuriranje: Debian 8.1














Debian projekat sa zadovoljstvom objavljuje prvu nadogradnju svoje stabilne distribucije Debian 8, sa kodnim imenom Jessie. Ovo ažuriranje uglavnom popravlja bezbedonosne propuste u stabilnoj verziji, dobavlja nakoliko nadogradnji, a tu su i manja podešavanja za tekuće probleme. Sigurnosni saveti su već posebno objavljeni.

Da napomenemo, ova nadogradnja ne predstavlja novu verziju za Debian 8, već se radi o  ispravkama i ažuriranjima određenih paketa, tako da nema potrebe za novim preuzimanjem medija, jer se sav posao obavlja preko vašeg upravnika paketa.

Novi instalacioni mediji (CD, DVD ili netinstall) koji će sadržati ažurirane pakete, uskoro će biti dostupni na regularnim lokacijama. Spisak servera dostupan je na: http://www.debian.org/mirror/list

Detaljan spisak svih učinjenih promena u izdanju Debian 8.1:

http://ftp.au.debian.org/debian/dists/Debian8.1/ChangeLog

1. 6. 2015.

Besplatno email rešenje za vašu malu firmu?












Iznenadim se kad vidim da neko ima malu firmu koja ima do 10 zaposlenih (10-20 gore dole) a mailove umesto sa gazda@mojafirma.com šalje sa gazda1970@gmail.com – a još i na sve to, ima svoj sajt sa sve kupljenim domenom? Pa 10x razmislim kad dobijem ponudu od „ozbiljne“ firme da nešto kupim – a email stigne sa Gmail/Outlook adrese – obično i izignorišem iako su i Google i Microsoft ozbiljne kompanije.

OK, i sam sam učestovovao u odabiru najboljeg email rešenja za kompaniju u kojoj radim, radio  analize, da li imati svoj server i na njemu neko selfhosted OpenSource rešenje poput postfix/sendmaila i sličnih, održavati email server, brinuti se o spam blacklistingu, plaćati struju i održavanje servera ili imati neko profesionalno ali i provereno cloud rešenje pa mi je jasno koliko je ozbiljna priča naći dobro rešenje a da ne košta ko Srbiju ulazak u EU.

Za ljude koji već imaju svoj sajt, umesto adrese na Gmail, Outlook.com i sličnim servisima malo srozano ali opet koliko toliko bar na oko profesionalno rešenje bi bilo korišćenje email naloga koje su dobili paralelno sa hostingom. Hosting provajderi obično i za najmanji hosting paket nude minimum 30 email naloga dok recimo ako imate VPS ili dedicated server taj broj može biti i veći. 

Ako planirate da koristite email na ovaj način izbegavajte shared hostinge jer više hosting naloga deli jednu IP adresu, te ukoliko neko od njih počne da spamuje IP adresa servera biće markirana kao spamerska te će mailovi sa svih naloga na tom serveru kod drugih biti markirani kao Spam – a to ne želite. Jedini shared hosting koji bi došao u obzir na ovaj način jeste onaj gde biste dobili dedicated IP adresu što će vas, naravno, dodatno koštati.

Kompjuteraš - kompletan tekst