30. 6. 2017.

Automatsko logovanje (KDE)















Ako ste jedini korisnik računara ili vam je iz nekog drugog razloga potrebno automatsko logovanje, pratite sledeći postupak (važi za korisnike KDE grafičkog okruženja).
Otvorite terminal i unesite:
kdesu systemsettings5
Komanda je otvorila Sistemske postavke sa root ovlašćenjem.
Kliknite na Prijavni ekran, pa onda na Pogodnosti.
Označite Automatsko prijavljivanje i ispod odredite korisnika za koga važi automatska prijava.
Ubuduće neće biti potrebno da unosite korisničko ime i lozinku prilikom podizanja sistema.








Kate tekst editor













Jednostavni editor teksta Notepad oduvek je bio podrazumevani izbor velike većine prosečnih Windows korisnika, bar kada su u pitanju osnovne funkcije uređivanja teksta. GNU/Linux, BSD i drugi slobodni sistemi imaju više odličnih programa za ovu svrhu kao što su Kwrite ili Gedit, koji obično pored osnovnih nude i više dodatnih mogućnosti nego bazični Notepad. Pa ipak, većini običnih korisnika u dnevnom radu i nisu preterano potrebne naprednije funkcije za obradu tekstualnih fajlova. Upravo tu uskaču „lite” programi poput Leafpada.
Iza ovog imena krije se „lightweight” tekst procesor, koji se oslanja na Gtk osnovu i koji je, prema rečima autora, nastao prvenstveno kao zamena za Notepad.
Sa matične strane projekta mogu se preuzeti gotovi RPM paketi, kao i paketi za Debian, Gentoo, Slackware i *BSD. Program je prisutan i u repozitorijumima većine popularnih GNU/Linux distribucija, pa je u tom slučaju potrebno posegnuti za svojim omiljenim menadžerom paketa. Na raspolaganju je i autpackage installer, tako da je skoro u svakom slučaju instalacija vrlo jednostavna i prolazi bez previše trzavica. Možete preuzeti i izvorni kôd programa, a svakako se preporučuje da za ovakav način instalacije konsultujete priloženo uputstvo.
Po završetku instaliranja Leafpad će se uredno smestiti u glavni meni vašeg podrazumevanog okruženja. Pokretanjem programa dočekaće vas glavni prozor, koji je podeljen na dve celine, što već standardno za programe ove vrste. Na vrhu se nalazi glavni meni, a ispod radna površina za unos teksta. U glavnom meniju možete učitati neki tekstualni fajl, napraviti novi, snimiti postojeći ili odštampati tekst po izboru. Fajlovi se mogu snimati kako u standardne Unix tako i u DOS/Windows formate ili kao kombinacija oba formata, a valja napomenuti to da program bez problema učitava i HTML kôd, što će pre svega znati da cene oni koji se bave web razvojem. Ono što je karakteristično za Leafpad u odnosu na druge programe ovog tipa jeste neograničen broj koraka za funkcije Undo/Redo, što svakako doprinosi većem komforu u svakodnevnom radu. Na raspolaganju imate opciju search, kao i alatke replace/jump, koje su se u praksi pokazale veoma dobro. Tekst editor u potpunosti podržava drag&drop operacije, a ovde je posebno interesantna i opcija za numerisanje redova. Fontove za prikaz možete menjati po želji, uz mogućnost korišćenja opcija word wrap i auto indent.
Utisak koji se stiče posle dužeg „gustiranja” ovog programa je sjajan. Organizacija je dopadljiva, brza i prilično intuitivna, a ipak se primećuje da, pored sveprisutne jednostavnosti i naoko spartanskog izgleda, ne nedostaju ni opcije koje mogu zadovoljiti i nešto naprednije korisnike. Što se tiče onih kojima su većinom potrebne jednostavnije stvari prilikom manipulacije tekstualnim fajlovima, Leafpad se svakako nameće kao nezamenljiva alatka u svakodnevnoj upotrebi.

25. 6. 2017.

Upotreba backports riznice















Backport riznica sadrži svežije pakete koji su poreklom iz testing riznice, a koji se mogu koristiti na stabilnoj verziji.
Preporučuje se korišćenje pojedinih paketa, koji su neophodni korisniku, ali se ne preporučuje korišćenje svih raspoloživih paketa.
Da bi dodali backport riznicu na sadašnju stabilnu (Jessie) verziju, potrebno je u listu izvora dodati sledeću liniju:
deb http://http.debian.net/debian stretch-backports main
Pri redovnom ažuriranju softvera, backport riznica je deaktivirana i da bi se instalirao određeni paket, potrebno je izvršiti sledeću komandu:
apt-get -t stretch-backports install "package"
To se može uraditi i preko Synaptic paket menadžera, pretragom određenog paketa.




18. 6. 2017.

Objavljen Debian 9 Stretch




Nakon dve godine konstantnog rada na novoj verziji, projekat Debian sa ponosom predstavlja svoje novo stabilno izdanje: Debian GNU/Linux 9.0, sa kodnim imenom Stretch. Ako na svom računaru već imate instaliran stabilni Debian, možete pogledati na koji način se vrši nadogradnja na tek objavljenu verziju.

Da bi videli šta nam novo donosi Debian 9.0 i koje su arhitekture podržane, možete pročitati informacije o izdanju. Na strani za preuzimanje možete odabrati instalacioni medij koji vam najviše odgovara.

Ako ste novajlija u svemu ovome, pogledajte kako izgleda proces instalacije novog izdanja. Ako ste još uvek neodlučni, možete pročitati nekoliko razloga zbog čega bi trebalo da instalirate Debian, a neće biti višak i ako pogledate pojedine delove iz zvanične dokumentacije.

Pročitajte i na koji način bi mogli da pomognete Debian projektu. Na kraju, ako naiđete na bilo kakav problem, preporučujemo da postavite pitanje na zvaničnom forumu, gde ćete moći da dobijete potrebne informacije od iskusnijih korisnika.


11. 6. 2017.

i3 menadžer prozora













Jednom kada normalna Linux distribucija dosadi, kada problemi sa drajeverima budu riješeni, kada se riješimo predrasuda vezanih za Linux, kada se pomirimo sa nedostatkom Photoshop-a i ostalog profesionalnog softvera koji danas manje-više svi koristimo jer volimo da mislimo da smo profesionalci iako to nismo, i kada jednostavno korišćenje Linux-a jednostavno ne predstavlja nikakav izazov, Linuxaši vole da puste bradu (šmrc, šmrc, ja je ne mogu pustiti) i da traže sljedeći izazov.

U tome trenutku prozori aplikacija postanu suvišni, jer realno, kroz komande u terminalu možeš većinu stvari uraditi brže, bolje i jednostavnije. Prozori aplikacija koje koristimo u slučaju kada je korišćenje terminala naporno se jednostavno povećava pošto Linuxaši obično imaju veću kontrolu nad hardverom jer nam ne treba 20 jebenih gigabajta prostora da instaliramo jebeni operativni sistem i dodatnih 20 jebenih gigabajta prostora da instaliramo Visual Studio da bi isprogramirali nešto, korišćenje Alt + Tab prečice postane naporno jer moraš 10 puta pritisnuti Tab da dođeš do prozora do kojeg želiš.


Tada se počinje javljati potreba da umjesto desktop okruženja počnemo da koristimo nešto što će nam olakšati upravljanje prozorima, od kojih obično veliki postotak čine terminali. Tada na scenu stupa prelazak na sljedeći nivo i korišćenje menadžera prozora (eng. Window Manager). Pošto je Linux kul zato što nam daje opcija koliko nam srce poželi, odma dolazimo do problema: koji od njih instalirati? Arch Wiki trenutno broji ni manje ni više nego 55. Kako izabrati jedan od njih? Nakon što sam potrošio sate čitajući o njima, upoređujući ih, gledajući koji od njih je isprogramiran u kojem programskom jeziku, shvatio sam da sam jednostavno izgubio nekoliko sati života i vratio se starim navikama, tipa ispijanje piva dok se svađam po Internetu sa ljudima o tome koju Linux distribuciju Elliot koristi u seriji Mr. Robot. Čitavu ideju o korišćenju menadžera prozora stavljam u ladicu u svojoj glavi i odlažem za neki drugi put.

i3 je, ukratko rečeno, menadžer prozorima. Ne radi apsolutno ništa drugo osim što olakšava navigaciju između prozora. Nekada se zove i i3wm da ga ljudi ne miješaju sa Intelovim i3 procesorima ili ovim čudnim gradskim terencem (šta god to bilo) koji je izbacio BMW. i3 je sasvim dobar i brz u tom jedinom zadatku kojeg ima. Lagano mogu uraditi nešto tipa ovo i imati pet terminala na ekranu između kojih mi je sasvim lagano skakati iz jednoga u drugi i sve ih posmatrati istovremeno.

Kompjuteraš - kompletan tekst

1. 6. 2017.

Debian instaler: Stretch RC 4
















Debian instaler tim sa zadovoljstvom je objavio dostupnost nove RC 4 verzije izdanja Debian 9, sa kodnim imenom Stretch. Novo izdanje instalera donosi određene izmene, poboljšanja i ispravke brojnih bagova u odnosu na prethodnu RC 3 verziju. U novom izdanju upotrebljen je noviji kernel, pa je verzija 4.9.0.2 zamenjena sa 4.9.0.3. Pored navedenog, u novoj verziji instalera napravljena su brojna poboljšanja koja se tiču hardverske podrške. Detaljan spisak promena i ispravki za tek objavljeno RC 4 izdanje, može se pogledati ovde.

U ovom izdanju nalazi se podrška za 75 jezika, a za 21 je dostupan potpuni prevod, među kojima je srpski jezik. Ovde se nalazi lista poznatih problema, a na poznatoj adresi mogu se preuzeti dostupni mediji za instalaciju. Korisnici se pozivaju da učestvuju u oblikovanju novog izdanja, testiranjem razvojnih verzija, pronalaženjem i registrovanjem bagova.


https://www.debian.org/devel/debian-installer/News/2017/20170527