31. 1. 2014.

Novosti Debian projekta - 27.1.14


Iz ovog najnovijeg izdanja Novosti Debian projekta, može se izdvojiti kao najvažnije:

  • Lucas Nussbaum, vođa projekta, objavio je svoj izveštaj za decembar i prvu polovinu januara
  • Korisnici Debiana u Francuskoj dobili su svoje prodajno mesto na internetu
  • Valve igre za Debian korisnike i održavaoce
  • Daniel Pocock objavio je dostupnost SIP servisa za Debian korisnike
  • Objavljene su novosti za programere pod brojem 34
  • Wheezy 7.4 najavljen za 8. februar, a Squeeze 6.0.9 za 15. februar
  • Najavljeni Debian događaji: Brisel - Belgija(1-2 februar), Minsk - Belorusija(14-16 februar)


28. 1. 2014.

Serbian - pitanja i odgovori










Čitanjem raznih foruma i društvenih mreža, može se registrovati nekoliko pitanja u vezi Serbiana na koja ću ovde pokušati da dam odgovore. Zbog nepoznavanja materije, kao glavno se ističe pitanje:

Da li Serbian može da se nazove distribucijom?

Naravno da može, to sve jasno piše na stranici gde Debian uređuje svoje odnose sa derivatima. Distribucija koju napravite ne može se zvati Debian, ali vam je dato uputstvo, po kome treba da izvršite rebrendiranje. Takođe, Debian ohrabruje derivate da kad god je to moguće koriste zvanične servere za preuzimanje paketa. Kao jedan od primera, na debian.org za derivat SkoleLinux, piše sledeće: Linux distribution based on Debian providing an out-of-the box environment. Po svemu ovome, svi su slobodni da naprave distro za sebe, pčelare ili ribolovce, ali on neće smeti da se zove Debian. Ostaje na vašoj volji da li ćete koristiti zvanične riznice u celosti, delimično ili ćete imati svoje. U sva tri slučaja, taj vaš proizvod će biti Debianov derivat.

Zašto KDE kao grafičko okruženje?

KDE4 je već šest godina na našim računarima i dostigao je visok stepen operativnosti. Poseduje fajl menadžer koji po svom kvalitetu i upotrebljivosti nadmašuje sve poznate konkurente. Sistemska podešavanja su dobro organizovana i jednostavna su za upotrebu, za razliku od nekih drugih okruženja. Zahvaljujući grupi volontera, KDE se može pohvaliti dobrim prevodom, a dostupne su i ćirilica i latinica, kao i ijekavica u obe varijante. Na kraju, KDE lepo izgleda i sadrži standardne elemente koji su korišćeni i u drugim operativnim sistemima.

Kome je namenjen Serbian?

Namenjen je svim korisnicima koji žele da imaju operativni sistem na srpskom jeziku. Namenjen je i kao izbor za sadašnje korisnike vlasničkih operativnih sistema. Na primer, ako je neko do sada gledao u Windows 7, KDE bi mu mogao biti izbor koji ne izgleda sasvim nepoznato.Takođe, postoje i korisnici koji ne umeju sve sami da podese i koji su do sada koristili distroe koji su više prijateljski za upotrebu. Cilj i jeste bio da se dobije OS na našem jeziku sa upotrebljivošću Minta ili Kubuntua, što Debian u startu svakako nije.




Upotreba zvaničnih obeležja?

Poređenja radi, pre šest godina imali smo Ubuntuov derivat, sa zvaničnim imenom cp6Linux (cepešestlinuks). Korisnicima se nije svideo ovakav naziv, pa se mnogo više koristilo ime Srblinuks. Kao što se vidi na slici, slova su imala boje zastave. Kao i danas, nekome se to sviđalo, a neko je mislio da tome nema mesta na operativnom sistemu. Tu upadamo u začarani krug koji je nemoguće rešiti tako da svima bude po volji, a pošto je ovo teritorija slobodnog softvera, svakome je ostavljena mogućnost da kao autor odluči o tome. Sve u svemu, upotreba stilizovanih zvaničnih simbola je sasvim legitimna, a kome se to ne dopada, može sa par klikova, da zameni grafičke elemente.

Ko stoji iza Debian Srbija?

Pošto domaći forum više nije postojao, blog je pokrenut da bi sadašnji i budući Debian korisnici imali na jednom mestu aktuelne vesti, korisne savete i linkove. Ako neko želi da pomogne na bilo koji način, može slobodno da se javi preko kontakt forme.



25. 1. 2014.

DPL - mesečni izveštaj za decembar












Ovo je kratak sažetak izveštaja koji je objavio Lucas Nussbaum, aktuelni vođa Debian projekta. Kao najvažnije za mesec decembar i prvu polovinu januara, može da se izdvoji sledeće:

  • Ažurirani su sastavi nekoliko delegacija (za sledeće izdanje, sistem administratori, pres tim itd.)
  • Javne diskusije koje je DPL otvorio ili učestvovao (razne delegacije, servisi, infrastruktura itd.)
  • Status tima za organizaciju događaja
  • Transfer autorskih prava za Debian saradnike
  • Aktiva i tekuće transakcije
  • Sastanci i planovi DPL pomoćnika
  • Sledeći izbori za vođu Debian projekta
O svemu detaljnije:


Dodatna vest:

Naredno izdanje Debian Wheezy 7.4 planirano je za 8. februar, dok se nadogradnja za Squeeze 6.0.9 očekuje 15.februara

23. 1. 2014.

Serbian na video snimcima




Zahvaljujući aktivisti koji nam je najčešće poznat kao @broker, u prilici smo da pogledamo video snimak instalacionog procesa za Serbian. Uzvratite mu posetom, jer na njegovom YouTube kanalu ima još video fajlova koji mogu biti korisni i zanimljivi.

Serbian - instalacioni proces

Serbian - kratak pregled

20. 1. 2014.

Musix GNU+Linux











Marcos Guglielmetti objavio je dostupnost Musix GNU+Linux 3.0, Debian zasnovane distribucije sa kolekcijom softverskih aplikacija koje su dizajnirane za korišćenje u muzičkoj produkciji. Autor je istakao da je podrazumevano okruženje LXDE, a da su kao izbor ponuđene i opcije da to bude i KDE, IceWM, Fluxbox i Openbox. Upotrebljeni kernel je u verziji 3.4.14-gnu-RT23. ISO slika koja je dostupna za preuzimanje je u 32-bitnoj varijanti sa veličinom od 1,9 GB.


Od ostalih promena, dodati su video editori kao noviji Kdelive 0.9.6, Avidemux i Cinelerra, koji vode poreklo iz riznice deb-multimedia. Tu je sada i OpenOffice, a jezička podrška je poboljšana za francuski i srpski jezik. Potpuna lista korišćenog softvera se može pogledati ovde. Kada se malo bolje pogleda spisak sa paketima, uočava se da je Musix GNU+Linux zasnovan na Debian Wheezy 7.2, uz dodatak nekoliko paketa iz repoa deb-multimedia.

Ako ste zainteresovani za ovaj projekat, obavezno pogledajte matičnu stranu zbog korisnih informacija i saveta u vezi instalacije. http://musixdistro.wordpress.com/2014/01/14/musix-gnulinux-3-0-stable-released/

16. 1. 2014.

Serbian - nekoliko dana posle


Iako se vest o objavljivanju Serbian distroa nedavno pojavila, ta stranica je već uveliko preuzela primat u statistici bloga. Poređenja radi, druga na top listi je stranica koja je reemitovana na sajtu B92. U trenutku pisanja ovog teksta, statistika sajta Sourceforge pokazuje da je bilo ukupno 569 preuzimanja, a od tog broja nešto više od deset posto se odnosi na fasciklu sa grafičkim radovima.


Ovom prilikom bi želeo da se zahvalim svima koji su širili vest na društvenim mrežama i forumima, a posebno bih istakao jednog aktivistu slobodnog softvera, nama poznatog kao @zpop. Takođe, zahvaljujem se svima koji su stavili baner na svoje sajtove i pozivam ih da se jave preko kontakt forme, da bi ostvarili reciprocitet.

Par dana pošto je objavljen Serbian i poznati sajt Alexa.com, uvrstio je ovaj portal među one za koje se objavljuje rangiranje u Srbiji. U svetlu pozitivnih promena, od danas će se na ovom blogu nalaziti baner za ovdašnji projekat godine, LiBRE! časopis o slobodnom softveru. Reciprocitet nije potreban.


14. 1. 2014.

Vodič za KDE




















Nedavno je autor Aaron Peters objavio vodič za  KDE, a originalno ime je Guide to KDE: the other Linux desktop. Ovaj koristan PDF priručnik je spakovan na 67 strana i sigurno će svojim čitaocima razjasniti mnoge nedoumice koje su imali u vezi ovog grafičkog okruženja.

Pored obaveznog uvoda, iz sadržaja bi mogla da se izdvoje poglavlja o tome šta je KDE, šta je desktop okruženje, KDE u Linux zajednici, distribucije koje dolaze sa instaliranim KDE-om, kao i njihova upotreba. Pored toga, opisani su i sastavni delovi: panel, kmeni, aktivnosti, menadžer zadataka, sistemska kaseta, vidžeti i njihova upotreba.

Dalje sledi opis glavnih aplikacija, kao što su Sistemske postavke, Dolphin, Muon, Kate, Konsole itd. Pod ostalim KDE SC paketima obrađeni su Gwenview, Okular, Kmail, Dragon, Amarok, K3b, kao i alati koji se koriste za dodavanje drajvera, kreiranje diska, arhiviranje, kalkulator itd.


Preuzimanje

13. 1. 2014.

Siduction 13.2.0











Poslednjeg dana 2013. godine, Ferdinand Thommes objavio je realizaciju distroa Siduction u verziji 13.2.0. Kao što je poznato, radi se distribuciji koja je zasnovana na Debianovim unstable riznicama. Ovo izdanje je naravilo korak u moguću budućnost Debiana jer je uveden u upotrebu systemd. Dok se kod Debiana još uvek raspravlja koji će se init sistem koristiti u budućnosti, Siduction je odlučio da se prebaci na systemd. Čak i ako Debian napravi drugačiju odluku, ekipa koja razvija Siduction, odlučila je iz raznih razloda da ih ne sledi u tome.

Verzija 2013.2 je isporučena sa pet grafičkih varijanti: KDE, Xfce, LXDE, Razor-qt i GNOME, a realizovane ISO slike vode poreklo od datuma 30.12. Poboljšanja se ogledaju u pojedinim korisnim paketima i skriptama, sopstvenom instaleru, kao i prilagođenom Linux kernelu 3.12.

XFCE je isporučen sa verzijom 4.10.1, KDE sa 4.11.4, dok je za Razor-Qt korišćena verzija 0.5.2. Za LXDE je ovo verovatno poslednja vezija u ovom obliku, zbog odluke da sa Razor-Qt oformi novo desktop okruženje na Qt osnovi.

Zvanična objava:
http://news.siduction.org/2013/12/release-notes-for-siduction-2013-2-with-systemd/

Preuzimanje:
http://ftp.spline.de/mirrors/siduction/iso/december/

Forum za podršku:
http://forum.siduction.org/


10. 1. 2014.

Novosti Debian projekta - 6.1.14









Iz ovog najnovijeg izdanja Novosti Debian projekta, može se izdvojiti kao najvažnije:

SteamOS, igrački orijentisan Debian derivat

Mini-DebConf u Pnom Penu

Mini-DebConf u Barseloni

Greens/EFA grupa u Evropskom parlamentu će koristiti Debian za enkripciju e-pošte

Lista poznatih Debian saradnika je sada na adresi: http://contributors.debian.org

Izveštaj vođe projekta za novembar

Izveštaj tima za naredno stabilno izdanje

DebianEdu intervjui

Stabilno izdanje Debian dobilo treću nadogradnju 7.3


7. 1. 2014.

Сербиан - ГНУ/Линукс оперативни систем на српском


        


                                                       Доступно је ново издање

Доступан је за преузимање Сербиан - ГНУ/Линукс оперативни систем на српском језику. Идеја за име пројекта није нова јер постоји скоро шест година, а потиче од једног тада активног Дебиан корисника. Циљ је био да се добије стабилан оперативни систем који ће бити локализован на наш језик. За основу је коришћен Дебиан у својој стабилној верзији, са КДЕ графичким окружењем. Сербиан долази подешен на ћириличну варијанту, а кроз системске поставке може бити одабрана и латиница, као и ијекавица за обе варијанте.

ИСО слика која је доступна за преузимање је величине 1.3 ГБ, а на њој се поред уобичајених програма који долазе уз КДЕ графичко окружење, налазе и канцеларијски пакет LibreOffice, видео плејери VLC i SMPlayer, као и аудио плејер Clementine. У одељку где су програми за интернет, можете пронаћи веб читаче Iceweasel и Chromium, као и Skype. Oд значајнијих програма, ту су још  Guvcview и GIMP. Предност у избору софтвера имали су преведени програми.





За новајлије на Линуксу, инсталациони процес је једноставан и траје десетак минута, а овде га можете видети у сликама. Инсталацију можете припремити нарезивањем преузете ИСО слике на ДВД медиј или уз помоћ УСБ-а, а преко алатке Unetbootin или dd командом: dd if=/putanja/do/serbian.iso of=/dev/sdX    (где је sdX ваш УСБ)

На почетку инсталационог процеса, одаберите српски језик, док ће тастатура остати на латиничном распореду. По инсталацији, Сербиан ће заузети нешто више од 4 ГБ, тако да би било пожељно да му приликом партиционисања, за удобан рад доделите 10 до 15 ГБ. Када вам се подигне тек инсталиран систем, баците поглед у фасциклу Документи, где је записано неколико савета. Као најважније, систем је подешен да се админ приступ добија командом, нпр.: kdesu dolphin или kdesu systemsettings, а за ГТК апликације: gksu synaptic

За случај да на рачунару већ имате инсталиран стабилни Дебиан са КДЕ графичким окружењем, нема потребе да инсталирате Сербиан јер ћете у основи добити исту ствар, осим комплета инсталираних програма и другачијег дизајна. У том случају, довољно је да ваш Дебиан обогатите са Сербиан графичким елементима (екран за пријаву, уводни екран, позадине итд.) који су доступни за преузимање. Ако желите да помогнете промоцији, доступни су и банери за ту намену.

За крај, ако вам се догоди некакав проблем у раду, или недостатак драјвера, све савете и упутства, које можете наћи на форумима, а која важе за садашњи стабилни Дебиан, слободно можете употребити да би побољшали Сербиан.


Доступан је за преузимање и Сербиан за старије рачунаре, са Опенбокс управником прозора.



4. 1. 2014.

Debian Wheezy Handbook




Posle više meseci rada, autori Raphael Hertzog i Ronald Mas, objavili su novo izdanje priručnika koje je prilagođeno za aktuelnu stabilnu verziju Debian Wheezy. The Debian Administrators Handbook smo imali priliku da vidimo i preuzmemo u prethodnom izdanju koje je bilo namenjenu za tadašnju Squeeze verziju. Ova korisna knjiga ima i lep predgovor u kome su reč imali sadašnji i bivši prvi čovek Debian projekta. Ako želite da napišete vaš pregled za ovo izdanje, možete to uraditi na ovom mestu

Ako želite da date donaciju za projekat ili da kupite papirnu verziju knjige, to možete da uradite ovde.
U svakom trenutku, dostupna je i online verzija za novo Wheezy izdanje priručnika.
Za preuzimanje su dostupne verzije u PDF, EPUB i Mobipocket formatu.



2. 1. 2014.

GIMP za obradu grafike











GIMP je višeplatformski program, koji funkcioniše na operativnim sistemima GNU/Linux, MacOS, Windows, OpenSolaris i FreeBSD. Program je slobodan, besplatan i  uspeva da sasvim zadovolji potrebe prosečnog korisnika, svesnog svojih realnih potreba. Kao bitno, treba istaći da podržava većinu poznatih i naširoko korišćenih formata poput uobičajenih JPEG, GIF, PNG, TIFF i BMP, pa čak i PS, PSD, SVG, PDF, EPS, JP2 i druge.

Kao naviše najavljivana i na sva zvona hvaljena novina poslednje verzije GIMP-a svakako je jednoprozorski interfejs (SDI), koji opciono može da se uključi (i isključi) iz menija Windows u bilo kom trenutku, bez potrebe za restartovanjem programa. On ipak nije podrazumevani režim rada, iako može da pomogne korisniku, pre svega zato što se plutajući prozori više ne preklapaju (jer su tada ugrađeni u osnovni prozor). U panelu okruženja predstavlja se kao jedan proces, a otvorene dokumente raspoređuje u kartice, ostavljajući korisniku da se s jedne na drugujednostavno prebacuje izborom jezička u vrhu prozora, ispod trake menija. 

Funkcionalnost polja za izbor vrednosti kod postavki alatki unapređena je na taj način što su sada u jedan objekat sjedinjeni slajder, polje za upis vrednosti i spiner, pa se, osim odabira vrednosti ukucavanjem, ono može vršiti skrolovanjem točkića miša ili kliktanjem na strelice gore-dole na spineru. Na dijalozima za promenu veličine platna i dimenzije slike u polje za vrednost dimenzije sada može da se upiše izraz umesto konkretne vrednosti, a GIMP će sam izračunati krajnju vrednost.

Verzija GIMP 2.8 donela je jednu novu alatku za transformisanje slike – Cage transform, koja omogućava da obeležimo površinu koju želimo da izmenimo, a onda pomeranjem ključnih tačaka na obodu „kaveza” menjamo krajnji oblik te površine. Na većim slikama ova alatka može sporije da radi, a kako za nju tako i za druge zahtevne filtere, sada umesto animiranog peščanog sata, koji se vrti u nedogled, postoji grafički uvid u napredak posla predstavljen satićem koji se puni i opisom akcije koja je u toku.


Do ove verzije mogli smo pomoću GIMP-a da pravimo snimke ekrana radne površine, da skeniramo materijal ako je instaliran dodatak Xsane i ako imamo skener, a od sada možemo da pravimo čak i snimke ekrana kompletnih web stranica. Dovoljno je da na dijalogu za pravljenje snimka web stranice, do kojeg se dolazi preko menija File: Create: From Webpage…, unesemo URL željenog sajta, odaberemo širinu stranice i veličinu fonta, te kliknemo na dugme Create i sačekamo nekoliko trenutaka da se nova slika kreira. Stičemo utisak da ova funkcija nije dovršena jer ne postoji mogućnost prijavljivanja na sajtove, pa će umesto hvatanja snimaka za kreiranje uputstava, ova funkcija imati smisla samo ako poželimo da izgled naslovne starnice nekog sajta pokažemo prijateljima ili analiziramo njegov dizajn.


Delovi teksta - Svet Kompjutera