28. 2. 2015.

Korisnici i sigurnost












Linux od svog nastanka predstavlja pravi višekorisnički operativni sistem. Za razliku od „lažnih” višekorisničkih sistema iz tog vremena (recimo, ranih verzija Windowsa, gde se podrška za više korisnika svodila na trivijalnosti poput pamćenja izabrane pozadinske slike na desktopu za svakog korisnika), Unix kompatibilni sistemi podržavali su potpunu izolaciju korisničkih naloga. Svaki korisnik ima svoj lični folder i fajlove u svom vlasništvu, a više korisnika može biti prijavljeno na sistem istovremeno (lokalno ili preko mreže) i pokretati programe bez ometanja ostalih korisnika. Svi korisnički nalozi su „ograničenog” karaktera (nemaju pristup sistemskim fajlovima i podešavanjima) osim glavnog administratorskog naloga (takozvani „root” ili „super user”), koji ima apsolutne privilegije, uključujući mogućnost kreiranja i uklanjanja ostalih korisničkih naloga.

                                 

Zbog prirode takvog naloga, uputstva za sve sisteme koji su kompatibilni sa Unixom su još od ranih dana naglašavala da se „root” nalog ne koristi ni za šta drugo osim za povremene administratorske operacije, dok noviji sistemi (praksa koju je popularizovao Ubuntu Linux, a važi i za Mac OS X) podrazumevano nemaju definisanu lozinku za „root” nalog, čime je on efektivno onemogućen kako bi se sprečila veća šteta od strane korisnika koji je slučajno ili namerno sve vreme ulogovan kao „root” tokom rada na računaru.


26. 2. 2015.

Zamena paste na procesoru






Zamena termalne paste na procesoru svakako spada u osnovne stvari vezane za održavanje vašeg računara. Međutim, iz iskustva znam da mnogi ljudi ne znaju da je zamena paste posle određenog vremena neophodna i da kuliranje ovog problema može dovesti u najboljem slučaju do drastičnog pada performansi vašeg računara usled neadekvatnog transfera toplote sa procesora na hladnjak.
Šta je termalna pasta i čemu služi?
Termalna pasta je neprovodno, nekapacitivno, jedinjenje velike termalne provodnosti. Stavlja se između procesora i hladnjaka u cilju efikasnijeg transfera toplote sa procesorskog čipa na hladnjak. Vremenom se ovo jedinjenje stvrdne i drastično izgubi svoju termalnu provodnost što dovodi do većeg zagrevanja procesora, a kada to zagrevanje dostigne određenu granicu, pad performansi računara je neminovan. U ekstremnim situacijama računar se sam gasi kako bi sprečio „kuvanje“ procesora. Benefiti zamene paste su višestruki: niža temperatura procesora (osigurava stabilniji rad procesora), tiši ventilator hladnjaka, duži vek trajanja procesora itd… Po mojim iskustvima, pastu treba menjati jednom godišnje ukoliko su jeftinije paste u pitanju ili jednom u 2-3 godine ukoliko se stave neke od vrhunskih pasti. U današnjem članku IT KOMŠIJE ću pokušati što bolje, koliko je to moguće pisanim rečima, objasniti kako da sami zamenite termalnu pastu na vašem desktop računaru, jer je krajnje banalan proces u pitanju.

23. 2. 2015.

Dostupan je LiBRE! 33












Dostupno je za preuzimanje novo izdanje časopisa LiBRE! pod rednim brojem 33. Sadržaj ovog broja, pored redovne rubrike LiBRE! vesti, donosi sledeće teme:
Predstavljamo
bgfx – Cross-platform rendering library
rEFInd – Boot managment
Kako da..?
Uvod u programski jezik C (9. deo)
Oslobađanje
U potrazi za idealnom distribucijom:
Socijalni kriterijumi za izbor idealne distribucije (6. deo)
Slobodni profesionalac
Hibernate ORM (2. deo)
Internet mreže i komunikacije
To su samo metapodaci?
Izgubljeni heroji „Blečli parka“
Sam svoj majstor
LaTeX prezentacija: Beamer (4. deo)
Hardver
BeagleBone Black Rev C:
Vodič od prvog dana – BeagleBone Black kao Tor relej (3. deo)

21. 2. 2015.

Debian Jessie: Stanje bagova - 08













Na Ričardovom blogu dostupni su sveži podaci o trenutnom stanju kada su u pitanju bagovi u aktuelnom razvojnom izdanju Debiana, sa kodnim imenom Jessie. Prema predlogu prvog čoveka Debian projekta, u izveštajima se evidentiraju i tkz. ključni paketi. U ukupnom zbiru broj bagova iznosi 1069, a od toga se ključnim paketima smatra 188. Za nas je interesantan drugi broj, tj. onaj broj koji treba da postane nula pre konačne objave novog izdanja, a on u ovom trenutku iznosi 147 (ključni paketi - 114). Ovaj broj je podeljen u dve veće kategorije:

Bagovi koji se javljaju u Jessie i unstable: 96 (ključni paketi - 81). Od ovog broja, 23 (ključni paketi - 19 ) su označeni kao zakrpa i potreban je njihov pregled pre otpremanja. 2 (ključni paketi - 0) baga su označena kao da su ispravljeni, ali to nije evidentirano zbog tehničkih problema. 

Kada se primene gornje cifre, ostaje brojka od 71 (ključni paketi - 62) bagova koji se vode kao nerešeni u ovom trenutku i koji čekaju ispravke, pre nego što bi naredna verzija mogla biti objavljena. 

Bagovi koji postoje samo u Jessie: 51 (ključni paketi - 33). Radi se o bagovima koji su popravljeni u unstable riznici, ali još uvek nisu migrirali u testing (Jessie).

Više informacija: Richard Hartmann blog


18. 2. 2015.

Novosti Debian projekta - 16.2.15






Iz ovog najnovijeg izdanja Novosti Debian projekta, može se izdvojiti kao najvažnije:

  • Steve Mcintyre ukratko o istoriji Debian ARM porta
  • Debian Jessie instaler objavljen u izdanju RC1
  • Rezolucija o mandatima za članove Debian tehničkog komiteta
  • Poziv za projekte i mentore za naredni GSoC 2015
  • Bernd Zeimetz objavio je datum održavanja Bug Squashing Party (17-19 april)

O svemu opširnije:

https://www.debian.org/News/weekly/2015/01/

13. 2. 2015.

Сербиан 2015 у домаћим медијима













На снимцима се налазе најзначајнији домаћи медији који су објавили текст о оперативном систему Сербиан 2015. Како је то изгледало претходне године са верзијом Сербиан 2014, можете погледати овде. Захвалност иде свим медијима и појединцима, без изузетака, који су на различите начине допринели промоцији оперативног система.













    Србин.инфо                                                                                                                                      Правда











Срби на Окуп                                                                                                              Магацин 2
                                                                                                               












IT-Modul                                                                                                                      Фронтал.рс
                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 










                                                                                                                                                                                                     КМ Новине
Ћирилизовано 2












iKragujevac                                                                                                              Словенско друштво



10. 2. 2015.

LiBRE! časopis o slobodnom softveru











Domaća zajednica ima šta da kaže, pokaže i napiše

Časopis „Svet kompjutera” se trudi da zadovolji potražnju za kvalitetnim informacijama iz sveta FLOSS-a (eng. Free/Libre OpenSource Software) i verovatno je jedini štampani medij u Srbiji koji ima stalnu rubriku o toj temi. Međutim, to nije dovoljno za rastuću domaću zajednicu slobodnog softvera i sve veći broj zainteresovanih korisnika. GNUzilla (urosevic.net/gnuzilla/) je bila prvi domaći elektronski časopis namenjen korisnicima otvorenih tehnologija na našem podneblju, ali se projekat nakon skoro 40 izdanja ipak ugasio (od 2005. do 2009. godine). Ono što je opstalo jeste ideja koja se posle nekoliko godina ponovo rodila u novom projektu, nastalom u okviru zajednice, za zajednicu i sve zainteresovane, a nosi naziv „LiBRE! časopis o slobodnom softveru”.

Zahuktavanje

Sve je počelo temom na lokalnom Ubuntu forumu, pre tačno tri godine pa je ovo odličan povod da vam predstavimo jedan od najuspešnijih domaćih volonterskih projekata sa tematikom FLOSS-a i pokažemo da imamo kadar sposoban da iznedri kvalitet. Vrlo brzo nakon inicijalnih dogovora i uz pomoć LUGoNS-a, jedne od najaktivnijih domaćih zajednica o kojoj smo već pisali (SK 03/2011), rodio se novi elektronski časopis koji pokriva teme u vezi sa slobodnim softverom, slobodnim hardverom, filozofijom FLOSS-a kao i aktivizmom lokalnih zajednica okupljenih oko slobodnog softvera. Ekipa iz LUGoNS-a dala je podršku i web infrastrukturu, ali treba naglasiti da je LiBRE! samostalan projekat.

Nedugo potom, u aprilu iste godine, „osvanuo” je nulti broj. Kao osnivači projekta potpisani su: glavni i odgovorni urednik Nikola Hardi, izvršni urednik Aleksandar Stanisavljević, glavni lektor Željko Šarić, glavni grafičar Dejan Maglov i autori – Stefan Nožinić, Marko Kostić, Romeo Mlinar, Gavrilo Prodanović i Mihajlo Bogdanović. Nulti broj bio je dostupan u ćiriličnom i latiničnom PDF izdanju i objavljen je (kao i svi potom) pod slobodnom licencom – Creative Commons BY-NC-SA 3.0 RS

6. 2. 2015.

Qt Linguist за преводиоце











Qt Linguist је алат помоћу кога ћемо једноставно преводити Qt апликације. Покретањем програма добићемо главни прозор који је подељен на неколико делова, а његов кључни део који садржи текст за превод, подразумевано је увек видљив. Остале делове додајемо онако како нам одговара, преко менија View - Views. Додати одељци су прилагодљиве величине и могуће их је премештати кликом на њихов наслов и превлачењем на жељено место. Одељак Context обично се приказује на левој, а део Strings на десној страни, док се фразе постављају испод главног дела где су линије са преводом.

По учитавању .ts фајла, потребно је у одељку Context одабрати неку од ставки, а њеним одабиром у одељку Strings појавиће се линије које треба превести, испод наслова Source text. Потребно је обратити пажњу на иконе које се налазе на почетку свих ставки. Зелена боја означава да су све линије преведене и исправне, док жута указује да су све линије преведене, али да најмање једна није прошла валидациони тест. Видљив знак питања означава да најмање једна линија није преведена. Када преведемо одређени израз или реченицу, за њено чување биће потребно да притиснемо зелено дугме у траци алата или да кликнемо на икону лево од одабране линију у одељку Source text. Уз сваку преведену линију преводилац може да дода и сопствени коментар.












Опције могућег превода приказане су у одељку Phrases and quesses и довољно је кликнути на неку од понуђених опција и она ће се учитати као превод. Qt Linguist ће својим валидационим тестом проверавати ваше преведене линије и евентуалне грешке ће се пријављивати у одељку Warnings, који се обично налази у доњем, десном углу. Да би одредили који ће вам валидациони тестови бити укључени, у траци алата, кликните на ставку Validation. Qt Linguist у новијим верзијама поседује могућност да истовремено учита и обрађује више преводилачких фајлова. Ово је корисно када познајемо неки други језик боље од енглеског, па нам он може послужити као основа за превођење.

По завршетку превођења, ако желимо да сачувамо фајл са .qm екстензијом, у менију се бира опција: File - Release. Ако у менију изаберемо опцију Сачувај као, добијамо могућност да излазни фајл буде ускладиштен као изворни (ts), али и да буде извезен са екстензијама po, xlf и gph (за Qt Linguist фразе).

Матична страна пројекта: http://qt-project.org/


3. 2. 2015.

Deb-multimedia skladište softvera











Deb-multimedia je jedno od značajnijih skladišta softvera na koja mogu računati Debian korisnici i svi oni koji na svom računaru imaju neki od direktnih Debian derivata. Na veb adresi se nalazi jednostavan interfejs koji će korisnicima ukazati na koji način mogu Deb-multimedia riznicu učiniti upotrebljivom. Tu se može pronaći i spisak dostupnih paketa, kao i odgovori na neka često postavljena pitanja.

Potrebno je prvo dodati odgovarajuću liniju sa riznicom među već postojeće izvore softvera. Ako na računaru imate Debian Jessie, ili neki od sličnih derivata, odgovarajući unos treba da bude:

                                 deb http://www.deb-multimedia.org jessie main non-free

Posle toga, kada izvršite osvežavanje softvera, preko paket menadžera, potrebno je instalirati ključ za riznicu, preuzimanjem paketa deb-multimedia-keyring. Sada je riznica spremna za korišćenje i možete pregledati i instalirati dostupne softverske pakete.

Povremeno se dogodi da paket flashplugin iz zvanične Debian riznice pokazuje informaciju da je zastareo. U tom slučaju, korisnici se mogu poslužiti instalacijom odgovajućeg zamenskog paketa flashplayer-mozilla iz Deb-multimedia riznice.

Da bi instalirali odgovarajući paket, ne morate dodavati novu riznicu, već to možete uraditi instalacijom pojedinačnih paketa. Potrebno je preuzeti 32-bitni ili 64-bitni paket i izvršiti instalaciju upotrebom programa GDebi ili komandom:
dpkg -i /putanja/do/paketa.deb.