24. 7. 2017.

Stretch ažuriranje: Debian 9.1














Debian projekat sa zadovoljstvom objavljuje prvu nadogradnju svoje stabilne distribucije Debian 9, sa kodnim imenom Stretch. Ovo ažuriranje uglavnom popravlja bezbedonosne propuste u stabilnoj verziji, dobavlja nakoliko nadogradnji, a tu su i manja podešavanja za tekuće probleme. Sigurnosni saveti su već posebno objavljeni.

Da napomenemo, ova nadogradnja ne predstavlja novu verziju za Debian 9, već se radi o ispravkama i ažuriranjima određenih paketa, tako da nema potrebe za novim preuzimanjem medija, jer se sav posao obavlja preko vašeg upravnika paketa.

Novi instalacioni mediji (CD, DVD ili netinstall) koji će sadržati ažurirane pakete, uskoro će biti dostupni na regularnim lokacijama. Spisak servera dostupan je na: http://www.debian.org/mirror/list

Detaljan spisak svih učinjenih promena u izdanju Debian 9.1:

https://www.debian.org/News/2017/20170722


21. 7. 2017.

SparkyLinux 5.0













Razvojni tim je objavio dostupnost novih izdanja SparkyLinux 5.0, distribucije zasnovane na Debian testing riznicama, koja je i ranije bila više poznata po upotrebi laganih grafičkih okruženja i menadžera prozora. Ova verzija nosi kodno ime Nibiru, a za preuzimanje su omogućene verzije sa grafičkim okruženjima LxQt, Mate i Xfce. Pored navedenih, postoje i pripremljene ISO slike kao MinimalGUI i MinimalCLI. Svi instalirani paketi su sinhronizovani prema Debian testing riznicama sa datumom 14. jul 2017.

Novo izdanje dolazi sa kernelom  4.11.6, dok je u Sparky riznici dostupan u verziji 4.12. Podrazumevani instaler je Calamares i njegova verzija 3.1.1. Klijent e-pošte Icedove zamenio je novi Thunderbird, a dodate su i nove grafičke teme i određeni poboljšani alati.

Korisnicima se preporučuje da obrate pažnju na Sparky riznicu koja bi trebalo da bude sasvim upotrebljiva na Debian testing grani. Tu se mogu pronaći redovno ažurirani programi kao što je Pale Moon, Wps Office, Vivaldi, TeamViewer, Master PDF Editor, Grub-customizer i još mnogo korisnih paketa.


Zvanična objava: https://sparkylinux.org/sparky-5-0/

Preuzimanje: https://sparkylinux.org/download/

20. 7. 2017.

LibreOffice kancelarijski paket










LibreOffice je slobodan kancelarijski paket koga razvija Dokument Fondacija. Nastao je iz OpenOffice kancelarijskog paketa tokom 2010. U paketu se nalaze tekst procesor, program za tablične proračune, grafički editor, kreator prezentacija, baza podataka i pisac matematičkih formula. Dizajniran je tako da bude kompatibilan sa vodećim kancelarijskim paketom MS Office, mada neke karakteristike ovog paketa nisu podržane.
Komponente:
-Writer ili Pisac je procesor teksta po funkcionalnosti vrlo sličan MS Word-u ili. WordPerfect-uPoseduje napredne mogućnosti obrade teksta.
-Calc ili Račun je program za tabelarnu obradu podataka sličan MS Excel-u ili Lotus 1-2-3. Poseduje i mnogo jedinstvenih mogućnosti koje se ne mogu pronaći u drugim tabličnim programima ovog tipa.
-Impress ili Prezantacija je program za izradu prezentacija koji podseća na MS PowerPoint. Prezentacije se mogu izvoziti kao SWF datoteke i tako biti pregledane na bilo kom sistemu na kome postoji instaliran Adobe Flash.
-Draw ili Crtanje je editor za vektorsku grafiku i izradu dijagrama sličan programu MS Visio i po mogućnostima sličan ranim verzijama CorelDRAW-a. Poseduje i mogućnosti za pripremu štampe poput softvera kao što su Scribus i MS Publisher.
-Base ili Baza je program za upravljanje bazama podataka u neku ruku sličan MS Access-u. Omogućava kreiranje i upravljanje bazama podataka, pripremu ekrana i izveštaja koji olakšavaju krajnjim korisnicima pristup do podataka. Interno koristi HSQLDB bazu, ali se može povezivati i sa drugim bazama kao što su: MS JET, ODBC/JDBC, MySQl ili PostgreSQL. Base ne dolazi podrazumevano uz Ubuntu instalaciju i mora se dodatno instalirati ili putem softverskom centra ili komandom:
$ apt-get install libreoffice-base
-Math ili Matematika služi za kreiranje i menjanje matematičkih formula koje se potom mogu koristiti u drugim delovima LibreOffice paketa.
Podržani formati
Podrazumevani format koji koristi LibreOffice je međunardno standardizovani format otvorenog dokumenta (ODF/ISO26300) dok može raditi i sa mnogim drugim popularnim formatima. Podržani formati uključuju i one koje koristi MS Office (uključujući i Office Open XML specifikaciju koja se koristi u MS Office verzijama 2007 i 2010), zatim Rich Text File format (RTF), kao i OpenOffice.org XML format. LibreOffice poseduje i VBA makro podršku. Moguće je uvoziti MS Works i Lotus Word Pro dokumenta, dok DRAW može uz punu podršku otvarati SVG, EMF i VSD datoteke. Svi dokumenti mogu se izvoziti u PDF formatu.
Izvor: Ubuntu-rs wiki

9. 7. 2017.

Filesystem Hierarchy Standard










Gde se dede My Documents?
Sa pojavljivanjem minijaturnih i jeftinih računara klase Raspberry Pi, došlo je i naglog porasta broja korisnika Linuxa koji se nikada ranije nisu susreli sa njim. Iako je u pitanju kvalitetan i moćan operativni sistem, mnogi početnici imaju strah od njegovog korišćenja, pošto je u njihovim očima Linux dosta komplikovaniji za rad od Windowsa. Jedan od tipičnih problema sa kojima se sreću novi korisnici vezan je za strukturu fajl-sistema (sistema datoteka) i potrebno je da prođe dosta vremena dok se ne nauči gde se nalaze folderi (u žargonu, komandne linije – direktorijumi) koji su ekvivalenti foldera UsersDocumentsDesktopAppDataProgram Files ili nekog drugog direktorijuma na koji smo navikli u Windowsu. Ovaj tekst je nastao s namerom da se neiskusnim korisnicima Linuxa olakša snalaženje u novom okruženju.
Mi ćemo za potrebe demonstracije koristiti Linux distribuciju Raspbian za računare Raspberry Pi, koja je bazirana na Debianu 8 (Jessie), što ne znači da napisano neće biti od koristi za korisnike drugih distribucija na drugim hardverskim platformama. Naprotiv, reč je o standardu koji se primenjuje na svim Linux sistemima, tako da je tekst univerzalnog karaktera.

/ je koren svega
Korenski (root) direktorijum kod UNIX-olikih sistema predstavlja apsolutni početak svega što se nalazi u okviru fajl-sistema. Za razliku od Windowsa, gde istovremeno može prisustvovati više diskova sa svojim fajl-sistemima, ovde ne postoji mogućnost označavanja diskova slovima, što je jedna od stvari koja na početku dosta zbunjuje korisnike Windowsa. Grubo govoreći, root direktorijum bismo, uslovno, mogli da nazovemo Linuxovim C diskom.
Pošto je svojevremeno bilo uobičajeno da razne distribucije imaju vlastite, specifične varijante fajl-sistema, došlo je do raslojavanja i nekompatibilnosti, pa je dogovoren i usvojen Filesystem Hierarchy Standard, kojim se regulišu nazivi datoteka. Po trenutno važećem FHS 3.0, korenski direktorijum poseduje sledeće poddirektorijume: binbootdevetchomelibmediamntoptprocrootrunsbinsrvsystmpusr i var.

/bin
Naziv direktorijuma dolazi od reči binaries, a namenjen je čuvanju izvršnih fajlova dostupnih svim korisnicima sistema. Tu su mahom smeštene komande koje koristimo iz komandne linije, recimo, lscdgrepmkdirping. Ekvivalent u Windowsu bi mogao da bude folder \Window\System32. Sličan njemu je direktorijum /sbin, koji obavlja isti posao, ali sadrži alate dostupne samo administratorima. Da bi korisnik koji nije administrator mogao da pristupi programima smeštenim ovde, potrebno je da koristi poznatu komandu sudo. Inače, naziv sbin dolazi od system binaries ili, po nekima, od super user binaries i sadrži programe kao što su komandni interpreter Bashfdiskifconfig i reboot. Stvar ćemo još malo zakomplikovati uvođenjem direktorijuma /usr/bin i /usr/sbin, koje možemo posmatrati kao svojevrsni produžetak pomenutih lokacija.

/boot
Ovo je važan direktorijum koji sadrži datoteke neophodne za pokretanje operativnog sistema. U prvom redu, tu je kernel, a za Raspbian distribuciju je karakteristično da istovremeno postoje dva kernela, od kojih je jedan (kernel.img) namenjen računarima sa jednim jezgrom, a drugi (kernel7.img) za modele Raspberry Pi 2 i 3. Važi generalno pravilo da nije mudro dirati fajlove koji se nalaze u ovom direktorijumu, osim onih sa ekstenzijom .txt, od kojih je posebno zanimljiv config.txt, pošto sadrži mnoštvo opcija za podešavanje sistema. Ekvivalent je C:\Windows.

1. 7. 2017.

Clementine audio plejer













Mnogi audiofili imaju ogromne kolekcije muzike, tinejdžeri svakodnevno razmenjuju veliki broj pesama, neko čak voli da sluša klasiku dok piše ili programira, a dobar deo populacije muziku konzumira uz krku i srku. Bilo kako bilo, za sve te gomile nula i jedinica valja uposliti kakav pretvarač u zvuk, popularno nazvan audio plejer. Njih, opet, ima raznih: konzolnih i grafičkih, Gtk i Qt, malih i velikih, običnih i naprednih. Jedan od značajnijih slobodnih primeraka svakako je Amarok, ali mnogi korisnici linije 1.4 zasnovane na Qt3 bibliotekama nisu zadovoljni nedovršenom funkcionalnošću branše 2.0 zasnovane na Qt4. Ponuda „amarokolikih” Gtk plejera je raznovrsna, dok Qt4 debelo zaostaje. Alarmantnu situaciju popravlja duh Amaroka 1.4, perjanica slatkastog imena Clementine.
Naime, Clementine je višeplatformski, moderni i lagani, ali opcijama krcat Qt4 audio plejer i organizator kolekcije muzike zasnovan upravo na pretku Amarok 1.4. Sa zvanične stranice projekta dostupni su prekompajlirani paketi za Ubuntu, Debian i Fedora GNU/Linux distribucije, Windows i Mac OS X, kao i paket sa izvornim kodom za ručnu instalaciju kompajliranjem. U popularnim distribucijama program se takođe nalazi i u zvaničnim repozitorijumima. Nakon prvog pokretanja programa i podešavanja lokacije kolekcije muzike, sledi njeno indeksiranje i prikaz prozora, koji je gotovo identičan pomenutom pretku. Da nije slike klementine (sorte mandarine) u pozadini plejliste, slobodno bismo na prvi pogled mogli reći da smo pokrenuli Amarok 1.4. Ipak, „drugi pogled” ukazuje na činjenicu da se radi o nešto naprednijem ostvarenju.
Clementine je pre svega fokusiran na brzo pretraživanje kolekcije radi dobijanja onoga što korisnik želi sada i odmah, na šta jasno ukazuju dva polja za pretragu iznad spiska kolekcije i plej liste. Osim reprodukcije i baratanja lokalnom kolekcijom, omogućena je reprodukcija muzike i sa online servisa Last.fm, SomaFM, Magnitude, Jamendo i Icecast. Naravno, reprodukcija strimova raznih lokalnih i internet radio-stanica takođe je „a must have” jedne ovakve alatke. Prilikom reprodukcije, u zavisnosti od izabrane kartice, u bočnoj traci prikazaće biografiju izvođača, podatke ili tekst numere i sliku albuma dobavljene sa Interneta (isto kao i Amarok), ali će takođe omogućiti i da se u listu dodaju pesme sličnog izvođača iz lokalne kolekcije ili sa njegovog Last.fm radija. Upravljanje prenosnim medijima neizostavna je stvar, pa muzika iz plej liste s nekoliko klikova može da se iskopira na iPod, iPhone ili neki drugi prenosni uređaj.
Multimedijalni tasteri na tastaturi upravljaće reprodukcijom, ekvilajzeri sa predefinisanim preseti ma peglaće krajnji zvuk, status plejera biće prikazan u OSD oblačiću ili pomoću sistema za obaveštavanje, dok ćete omote albuma moći da organizujete preko menadžera albuma, koji odlično funkcioniše.
Kada su napredne mogućnosti u pitanju, Clementine će korisniku omogućiti da željenu muziku potpuno besplatno prekodira u MP3, Ogg Vorbis, Ogg Speex, FLAC ili AAC format. Treba vam više plej listi otvorenih istovremeno? Nema problema, u karticama (tabovima) će biti prikazane sve otvorene i/ili kreirane plej liste, tako da se korisnik veoma lako može prebacivati s jedne na drugu.
Osim smislenih naprednih, tu ima i uvrnutih mogućnosti. Recimo, da li ste znali da upravljanje može da se obavlja pomoću kontrolera za Wii? A da li ste znali da uporedo sa muzikom može da se reprodukuje i ambijentalni zvuk kiše, tako da imate utisak kao da muziku slušate na verandi dok okolo dobuje kiša u ritmu tam-tama...
Program je brz, stabilan i veoma jednostavan za korišćenje. Iako je izrađen na Qt4 bibliotekama, sasvim se dobro uklapa i u GNOME okruženje, a ako imate potrebu da, osim na pingvinima, radite i na nekom vlasničkom operativnom sistemu, Clementine je logičan izbor za vas.

Доступан је ЛиБРЕ! 47


















Доступно је за преузимање ново издање часописа ЛиБРЕ! под редним бројем 47. Садржај овог броја, поред редовне рубрике ЛиБРЕ! вести, доноси следеће теме:

Пулс слободе
Фосдем 2017
Представљамо
Дорс/Цлуц Конференција
Еквилибријум
Како да...?
Начин повратка изгубљених података - Фоторек
Први кораци у Блендеру
Увод у објектно оријентисано програмирање у Ц++
Ки-Пас из команде линије
Нумеричка обрада и симулације
Ослобађање
Наредбе у ГНУ-Линуксу
Слободни професионалац
ФАН - Нагиос
Језичка лабораторија у Ракету
Инернет, мреже и комуникације
Крипто-ратови: Некада и сада
Мобилни кутак
Шифровано ћаскање на Андроиду: Ксабер

https://libre.lugons.org/index.php/broj-47/