22. 11. 2020.

MKV extractor

 








Iako se mnogo ljudi u današnje vreme brzog interneta odlučuje da video-sadržaj konzumira strimovanjem, postoji i određeni broj korisnika koji više voli da poseduje multimedijalne datoteke na svom računaru. Bilo radi pravljenja kolekcije, gledanja po želji, podešavanja prevoda, kvalitetnijeg sadržaja ili iz bilo kog drugog razloga, čest format za čuvanje ovih datoteka jeste MKV za koji ste verovatno ste već čuli i već znate da se radi o kontejner formatu pod imenom Matroška. Ako to nije slučaj, možete da pretpostavite da je u pitanju svojevrsni kontejner koji sadrži video, audio i tekstualne datoteke. Lutajući internetom, naišli smo na MKV extractor Qt, koji je zasnovan na skupu alatki MKVToolNix, s tim što ima i grafički interfejs, što umnogome olakšava rad i približava ovu sjajnu kolekciju većem broju korisnika.

Program možete pronaći na GitHub stranici navedenoj u opisu ovog teksta, a ako koristite Arch lInux ili Ubuntu, vrlo lako ga možete instalirati koristeći AUR ili odgovarajući repozitorijum, respektivno. Ukoliko ga sami kompajlirate, treba da znate da, pored svih zavisnosti, morate instalirati i gore pomenuti MKVToolNix. Nakon pokretanja programa neće vam biti problem da se snađete, sve deluje veoma jednostavno. U gornjoj zoni postoji četiri padajuća menija. Prvi služi za otvaranje željene datoteke za obradu, biranje izlaznog direktorijuma i izlazak iz programa. Drugi, pod imenom Actions, ima samo dve stavke – puštanje video-snimka i start njegove obrade, nakon što ste odredili sve parametre. U podmeniju Options je moguće uključiti pregled radnji gde se prikazuje kada je odabran koji fajl, koji je izlazni direktorijum i slično. Takođe je moguće promeniti Qt stil i jezik programa (engleski, francuski i češki). Unutar ovog podmenija postoji opcija Edit configuration, koju nismo uspeli da pokrenemo. Svaki put kada smo kliknuli na nju, program se rušio. Verujemo da se ovde nalazi još sitnih podešavanja, ali, nažalost, ostaćemo uskraćeni, makar u ovoj verziji.

Vreme je da pređemo na konkretan rad u programu. Potrebno je odabrati datoteku, već smo napomenuli iz kog podmenija. Zatim dobijamo u donjoj polovini ekrana spisak šta sve izabrani mkv kontejner sadrži, a na vama je samo da čekirate šta želite od toga da „izvučete”. Pri samom dnu ekrana postoje tasteri kojima možete odabrati format titla i audio-snimka, kao i da li želite da pojačate zvuk snimka ili promenite njegov bitrate. Sam proces „izvlačenja” traje veoma kratko. 

Svet Kompjutera - kompletan tekst


11. 11. 2020.

Kripto-anarhija

 







        
“Postoje dvije vrste kriptografije na svetu: ona koja će sprečiti sestru da čita vaše dokumente i kriptografija koja će sprečiti vlade od čitanja vaših dokumenata.” – Brus Šnajer

Današnja revolucija nije stvorena Molotovljevim koktelima, niti je zahtijevala masovne pobune na ulicama razbijanjem stakala izloga velikih korporacija. Ona je tiho, bez velike pompe, počela da se razvija u kutovima interneta kao pogled na svijet kojeg danas usvaja sve veći broj ljudi. Kao i svaka druga digitalizacija, i ona se sastoji od brojeva 0 i 1, a nemoguće je ne primjetiti kada iz dana u dan sve veći broj naslova nosi oznaku „Kripto-anarhija”.

Šta je kripto-anarhija?

Osamdesetih godina prošlog stoljeća, Dejvid Čaum (eng. David Chaum), kriptograf i kreator anonimnih digitalnih sistema i pseudonima, ozbiljno promišlja o tranziciji kriptografije u, tada isključivo rezervisanoj tehnici za vojne i sigurnosne službe, tehniku postizanja građanskih i drugih sloboda, ali i same anonimnosti i privatnosti koja je od samog postanka interneta postala jedna od gorućih tema. Njegov rad nazvan „Sigurnost bez identifikacije: Transakcijski sistemi koji čine Velikog brata nemoćnim” doživio je revolucionarnu reputaciju među istomišljenicima i 1980-ih godina postaje mali pokret. Godine 1992. grupa koja se sretala na mjesečnim sastancima u Gilmor kompaniji, odlučuje kreirati imejl listu na koju će biti pozvani svi „siferpankeri svijeta”. Na tom sastanku, koji će se u današnje vrijeme predočiti kao historijski, osniva se pokret Siferpank (eng. Cypherpunk). Siferpank predstavlja decentralizovani, aktivistički pokret koji zagovara korištenje kriptografske tehnike i ostalih tehnologija koje osnažuju privatnost u svrhu socijalne i političke promjene. Ideja nije nastala samo iz dokumenata, ona se promišljala u naučnoj fantastici mnogo prije toga kroz „1984” – Džordža Orvela, ali i potisnuti „Neuromanser” Vilijama Gibsona. Postankom Siferpank pokreta, bilo je logično da se njegovi ciljevi i principi sažmu u dokument koji je nazvan „Kripto-anarhistički manifest” za sve kodere pobunjenike, ali i građane koji se žele upoznati sa svojim pravima.

Kripto-anarhija je postala iz siferpank pokreta. Skovana od riječi kriptos (grč. Skriven, privatan) i anarkos (grč. nevladanje) kao kovanica Timotija Maja. Ona predstavlja pokret koji zagovara informacijske tehnologije poput enkripcije u svrhu osiguravanja pune slobode. Njena puna definicija bi bila:

“Kripto-anarhizam predstavlja digitalnu realizaciju anarhizma sa tehnikom korištenja kriptografskih softvera da bi se izbjelga prosekucija i ugnjetavanje od strane vlasti pri primanju i slanju informacija preko kompjuterskih mreža, u svrhu zaštite privatnosti i političke slobode”.

Motivi kriptoanarhista se baziraju na tri cjeline od kojih je prva otpor prema masovnom nadzoru kompjuterskih mreža i komunikacija. Zaštita od masovnog nadzora je jedna od najbitnijih karika jer oslobađa individue od moguće zloupotrebe i narušavanja privatnosti od strane vlada i sigurnosnih službi. Samim korištenjem enkripcije, individua postaje slobodna u digitalnom prostoru od masovnog nadzora. Kontroverze koje su potvrdile postojanje masovnog nadzora, poput zviždanja Edvarda Snoudena, privukle su dosta novih pripadnika kriptoanarhije koji su do tada smatrali da je masovni nadzor „samo još jedna teorija zavjere”.

Kripto-anarhisti često pribjegavaju apsolutnoj anonimnosti, tolikoj da u doba napredovanja tehnologije i masovnog nadzora neki odlučuju da nose maske ili marame preko lica zbog straha od tehnike facijalnog prepoznavanja od strane sigurnosnih i drugih službi.

1. 11. 2020.

Debian 11: Glasanje za finalni izgled

 








Približio se trenutak kada će biti određen finalni grafički izgled za naredno izdanje Debian 11, sa kodnim imenom Bullseye. Da bi glasanje bilo što masovnije, Debian projekat poziva korisnike da uzmu učešće, bez obaveze da izvrše bilo kakvu registraciju. Poslednji rok za glasanje je 9. novembar tekuće godine.

Pre glasanja, potrebno je posetiti stranicu https://wiki.debian.org/DebianDesktop/Artwork/Bullseye gde se može detaljno upoznati sa svim pristiglim radovima. Klikom na određeni predlog, mogu se  detaljno upoznati svi grafički  segmenti, kao što su: grub pozadina, instaler, ekran za logovanje, pozadina, baner itd.




Na strani predviđenoj za glasanje potrebno je sa gornje zone prevući određene radove u donju zonu Your choices i postaviti rangiranje prema sopstvenom izboru. Neophodni minimum da bi glasanje bilo prihvaćeno je da korisnik odabere tri predloga. Nakon toga, potrebno je samo kliknuti na dugme Submit.