22. 5. 2020.

FAN – Sistem za nadzor servisa i uređaja







        
                  






Ako se bavite sistemskom ili mrežnom administracijom, a dugo tragate za nekomercijalnim rešenjem za nadzor i automatizovani oporavak vaše mrežne infrastrukture, onda će vam ovaj tekst definitivno olakšati u odluci za implementacijom jednog od najkorišćenijih rešenja otovrenog koda za monitoring računarske mreže – Nagios.

Nagios je već dugo komercijalan proizvod koji nimalo nije jeftin za mala i srednja preduzeća, međutim, iz želje da ostane u kategoriji rešenja otvorenog koda, na zvaničnom sajtu Nagios projekta naći ćete takozvani Nagios Kor paket koji je potpuno besplatan. U ovom paketu sadržani su opšti fajlovi za konfiguraciju datoteka, skromna baza dodataka i veb stranica koja ilustruje status nadgledane infrastrukture. Ako ste početnik i ne poznajete sasvim dobro način funkcionisanja sistema za nadzor servisa, onda je najbolje da posetite ovaj sajt i tamo pronađete besplatne Nagios knjige koji detaljno opisuju Nagios Kor strukturu. Nagios je paket koji se instalira na jednoj od Linuks distribucija (najčešće na onoj distribuciji kojom dobro vladate). CentOS je postao standard i omiljena distribucija mnogih sistemskih administratora pa je možda dobro rešenje da Nagios upravo podignete na CentOS-u zbog veoma bogate podrške za ovu distribuciju.

Ako ste do sada ipak imali prilike da radite sa Nagios Korom onda sigurno znate koliko je naporno definisanje novih računara, novih servisa i novih komandi jer se sve radi iz konzole, a Nagios fajlovi umeju da budu preobimni pa vam je za dobru konfiguraciju nekada potrebna izuzetna koncetracija. Nagios fajlovi su međusobno povezani pa je i za uočavanje najsitnijih grešaka nekada potrebno mnogo vremena. Najčešće greške javljaju se u nekoj standardnoj programerskoj formi, bilo da je to zatvorena vitičasta zagrada ili izostanak nekog slova u samoj skripti.

Nagios XI je komercijalno rešenje Nagios projekta koje sadrži u sebi veb stranicu za grafičko podešavanje sistema za nadzor. Statistika govori da je na ovaj način znatno olakšan posao administratorima u konfiguraciji i podešavanju svih mrežnih subjekata, čime se maksimalno izbegavaju greške u sintaksi pa se administrator mnogo više posvećuje suštinskoj konfiguraciji radi što boljeg podešavanja Nagiosa za nadzor svih delova mreže.

Prethodna distribucija Nagiosa je komercijalna i veoma skupa, međutim, grupa entuzijasta iz Francuske, a sada i iz celog sveta, radi na projektu FAN (Fully Automated Nagios). FAN je zamena za Nagios XI, i prema iskustvu sistemskih inženjera, FAN nimalo ne zaostaje za Nagios XI distribucijom. FAN dolazi u obliku aplajensa i moguće ga je potpuno besplatno preuzeti sa ove stranice. On u sebi sadrži 3 nezavisna projekta: Nagios Kor, Centreon i NagVis.

LiBRE! časopis - kompletan tekst

10. 5. 2020.

Buster ажурирање: Debian 10.4

















Debian пројекат са задовољством објављује четврту надоградњу своје стабилне дистрибуције Debian 10, са кодним именом Buster. Ово ажурирање углавном поправља безбедоносне пропусте у стабилној верзији, добавља неколико надоградњи, а ту су и мања подешавања за текуће проблеме. Сигурносни савети су већ посебно објављени.

Да напоменемо, ова надоградња не представља нову верзију за Debian 10, већ се ради о исправкама и ажурирањима одређених пакета, тако да нема потребе за новим преузимањем медија, јер се сав посао обавља ажурирањем преко вашег управника пакета.

Нови инсталациони медији (ЦД, ДВД и инсталација преко интернета) који ће садржати ажуриране пакете, ускоро ће бити доступни на регуларним локацијама. Списак сервера је доступан на: http://www.debian.org/mirror/list

Детаљан списак свих учињених промена у издању Debian 10.4:

http://ftp.au.debian.org/debian/dists/Debian10.4/ChangeLog


6. 5. 2020.

Univerzalni paket menadžeri















U ovom članku biće predstavljena ideja za poboljšani proces distribucije softvera na Linuks sistemima. Biće poređene prednosti tradicionalnih sistema baziranih na pakovanju za specifične distribucije sa kontejnerskim softverom koji funkcioniše na sistemima poput Flatpak, Snap ili AppImage. Novi proces obećava efikasnije korišćenje softvera u čitavoj zajednici slobodnog softvera, bolju podršku na korisničkim sistemima i istovremeno bolji kvalitet.

Danas Linuks i ceo ekosistem zajednice slobodnog softvera najčešće sav softver preuzima sa jednog izvora. To obično znači da je on dobro integrisan sa sistemom, može biti testiran u kombinaciji sa svakim drugim paketom i podrška dolazi od jednog distributera. U poređenju sa sistemima na kojima se svaki pojedninačni paket softvera preuzima od posebnog distributera i onda instalira manuelno, ovaj pristup ima velike prednosti. Jedna od njih je lako preuzimanje ispravki za sav instalirani softver na sistemu jednom komandom. U ovom modelu bazni sistem i softver dolaze iz istih ruku i mogu se testirati kao celina. Lakoća nadograđivanja sama po sebi predstavlja veliku prednost u odnosu na sisteme na kojima desetine aplikacija moraju zasebno uz asistenciju korisnika biti nadograđene, što oduzima puno vremena, a neblagovremeno ažuriranje može nositi i bezbednosne rizike.

Tradicionalno Linuks se oslanja na dva glavna formata paketa, to su .deb ( Debian ) i .rpm ( Red Hat ). Iako strukturno različiti, oba formata paketa sastoje se od upstream softvera prilagođenog za specifičnu distribuciju i skripti koje omogućavaju instalaciju zavisnosti kao što su biblioteke, uslužne aplikacije i drugi paketi koji već nisu instalirani na sistemu. Ovakav aranžman svodi trošenje prostora diska na minimum i verno je služio Linuks zajednicu dve decenije.

Međutim, u proteklih par godina, ovi tradicionalni formati počeli su da trpe kritike. Korisnici Linuksa povećali su očekivanja u pogledu korisničkog iskustva sa aplikacijama – želeli bi da ono bude slično iskustvu sa aplikacijama za npr. pametne telefone. Kritike upućene distribucijama koje koriste .deb i .rpm pakete uglavnom se odnose na striktne i komplikovane zahteve koji usporavaju uvođenje novih verzija i komplikuju podršku za Linuks zahtevanjem različitih verzija paketa za skoro svaku distribuciju.

Postoje i slabosti u vezi sa tim kako se trenutno bavimo razvojem i instalacijom softvera. Većina njih se odnosi baš na sistem ažuriranja. Uvek postoji čovek u sredini koji odlučuje o tome kada i šta treba da bude ažurirano. Rezultat je često zastarevanje aplikacija, što je loše i može proizvesti puno problema ako bezbednosne i druge ispravke ne budu dostavljene blagovremeno.

Institut za matematiku i informatiku - kompletan tekst