26. 9. 2019.

WPS kancelarijski paket














WPS Office, ranije poznat kao Kingsoft Office, je kancelarijski paket koji je dostupan za Windows, Linux, Android i iOS, a koji uključuje tri komponente: WPS Writer, WPS Presentation i WPS Spreadsheet. Kompletan paket je kompatibilan sa Microsoft Office formatima za čitanje i pisanje: ppt, pptx, doc, docx, xls i xlsx. Dok se verzije za Windows, Android i iOS mogu preuzeti na zvaničnosm sajtu kojim upravlja kineska kompanija Kingsoft, verzija za Linux ima odvojeno mesto kojim upravlja lokalna zajednica programera. Na stranici za preuzimanje korisnicima su dostupni .deb i .rpm paketi, za 64-bitnu arhitekturu. Poslednja dostupna verzija za 32-bitnu arhitekturu može se preuzeti ovde: wps-office_11.1.0.8392_i386.deb

Preuzimanjem i instalacijom ponuđenih paketa, korisnici su otpočeli upotrebu Home edicije koja dolazi sa određenim ograničenjima za razliku od poslovnog paketa. Ta ograničenja nisu velika za računare u kućnim uslovima (nedostatak makroa, izvoz PDF dokumenta sa vodenim znakom...), što ovaj kancelarijski paket čini sasvim operativnim za najveći broj korisnika. 












Writer, deo paketa koji je korisnicima najvažniji i najčešće se koristi, u ovom slučaju je sasvim dostojna zamena MS Office editoru teksta. U jednom slučaju poseduje i dodatnu funkciju, kao što je mogućnost otvaranja većeh broja dokumenata u tabovima, čime se u većoj meri olakšava njihova manipulacija. Pored uobičajenih alata za formatiranje koji služe da određivanje fontova, boja, paragrafa, stilova, ubacivanje fotografija i grafikona, omogućena je i zaštita dokumenta u vidu zaključavanja sa šifrom. 

Preostali deo WPS kancelarijskog paketa, Spreadsheets i Presentations su sasvim solidne zamene za njihov MS pandan i svi korisnici koji su van profesionalnog okruženja i ne izvršavaju kompleksne zadatke mogu komotno i uspešno da ih upotrebljavaju. Lična edicija i u ovom slučaju poseduje određena ograničenja, ali ona ne bi trebalo da budu od većeg značaja kućnim korisnicima sa uobičajenim zadacima. Program se na testiranjima pokazao kao pouzdan i stabilan, pa ako već nemate adekvatan softver za ovu namenu, preporučujemo da mu date priliku da se pokaže.




19. 9. 2019.

Min - minimalni browser











U nemilosrdnoj borbi između internet browsera, najveći igrači današnjice su Firefox, Chrome, Opera i (silom prilika, spletom okolnosti, igrom sudbine) majkrosoftova čeda Explorer i Edge. Ovom petorkom se ni blizu ne završava spisak programa koje možemo koristiti da surfujemo internetom, ali je svakako reč o ekipi sa najvećim brojem korisnika. Svi oni, u manjoj ili većoj meri, pružaju sličan korisnički doživljaj, ali isto tako, u manjoj ili većoj meri, boluju od sličnih problema. Govorimo o epskoj gladi za resursima, pogotovo memorijskim, koja je dosegla nivoe pri kojima se računari testiraju tako što se otvori nekoliko tabova sa malo raznovrsnijim sadržajem. Situacija u kojoj browser „pojede” više od gigabajta radne memorije nije ni retka ni prijatna.

Upravo je ovo jedan od glavnih razloga što se pojedini korisnici okreću alternativnim rešenjima i zašto uopšte postoji veliki broj „malih” pregledača koji u prvi plan izbacuju manju potrošnju resursa. Jedan od njih, pod nazivom Min, predmet je našeg opisa. Ime verovatno nije izabrano slučajno i treba da ukaže na glavne osobine programa, jednostavnost i minimalizam, kako u opcijama, tako i u potrošnji dostupnih resursa. Min je aplikacija bazirana na Electron platformi, što u prvi mah može izazvati sumnju u reklamiranu zahtevnost, ali o tome ćemo govoriti pred kraj recenzije. Nakon uspešne instalacije i pokretanja, pojavljuje se radni prozor sa ekranom dobrodošlice koji će vam ponuditi kratku turu kroz opcije programa i upoznati vas sa mogućnostima koje pruža, pa vam savetujemo da je ne preskočite.

Sam izgled radnog prozora je relativno poznat, linija sa menijima je na vrhu, a ispod nje se nižu tabovi koji su trenutno aktivni. Min sa sobom donosi i pojam Task, koji u suštini predstavlja grupisanje srodnih tabova, a manipulaciju tabovima i taskovima obavljate pomoću dve ikonice smeštene na desnom kraju. Najveći deo površine predviđen je, logično, za prikaz internet strane koju posećujemo. Ovaj browser, u skladu sa svojim imenom, nema apsolutno ništa od vizuelnih elemenata koji mu nisu potrebni i usredsređen je na sadržaj. Ovaj minimalizam evidentan je i u podešavanjima programa. koja sadrže osnovne opcije, kao što su podrazumevani pretraživač, blokiranje reklama i skripta, te mogućnost definisanja velikog broja tastaturnih prečica.

Ono što Min nema jeste klasični bookmark sistem, ali postoji takozvani Reading list pomoću kojeg možete do 30 dana čuvati pojedine stranice u offline režimu. Činjenica da ne postoji jednostavan način da zabeležite online adrese može se uzeti kao nedostatak, pogotovo što se radi o relativno jednostavnoj i vrlo korisnoj mogućnosti koju podržava najveći broj modernih browsera. Ne možemo ništa zameriti performansama ovog programa, što će pojedincima biti presudni činilac pri odlučivanju.

Min sa gomilom tabova različitog multimedijalnog sadržaja zauzima daleko manje resursa od svojih velikih takmaca, pa je pravo uživanje prokrstariti netom bez dosadnih kočenja i frustrirajućih svapovanja. Proverite.

12. 9. 2019.

Tor mreža: onlajn anonimnost i sigurnost













U vremenu kada polako internet postaje sinonim za špijunažu, privatne kompanije koje nude VPN ili Proxy rešenja, niču kao pečurke posle kiše. Međutim, možemo verovati samo slobodnom softveru i softveru otvorenog koda. Zašto je ovo važno, pokazaćemo kroz primer tor mreže, verovatno poznate većini Linux gikova. Tor (The Onion Router) mreža je nastala u američkoj vojsci, ali samo kao ideja, da bi projekat nastavio da se razvija pod vođstvom The Tor Project organizacije kao open-source projekat pisan u C-u pod BSD licencom.

Iako je portabilan, za postizanje optimalne sigurnosti potrebno je imati i sigurnu platformu, tj. operativni sistem sa koga se pokreće, pa je Linux sasvim prirodno rešenje. Tor funkcioniše tako što se celokupno pretraživanje interneta obavlja kroz mrežu relejnih (relay) kompjutera i izlaznih čvorova (exit node). Prvo, zahtev za određenom web stranicom se sa korisničkog računara enkriptuje, a potom se nasumično biraju tri relejna kompjutera iz tor mreže, kroz koja će se saobraćaj rutirati. Releji samo znaju od koga su dobili zahtev i kome da ga proslede, a nikako ne znaju celu putanju saobraćaja. Zatim se korisnikov enkriptovan zahtev šalje prvom u nizu releja, koji ponovo enkriptuje saobraćaj i prosleđuje sledećem releju koji radi isto.

Kada zahtev dođe do izlaznog čvora, on dekriptuje sve do tada enkriptovane poruke koje su releji enkriptovali i pristupa internetu, tj. korisnikovoj željenoj lokaciji, pretvarajući se da je on korisnik. Povratni proces je sličan: izlazni čvor šalje rezultate korisnikovog zahteva natrag kroz relejne računare, samo sada u obrnutom smeru – relejnih računari ponovo samo enkriptuju primljeni sadržaj i prosleđuju ga, dok ne dođe do korisnika koji sada preuzima ulogu izlaznog čvora i dekriptujući sve relejne enkripcije dobija odgovor na svoj zahtev.

Iz ugla spoljnog sveta interneta ili sajta kome korisnik putem tor mreže pristupa, izgleda kao da izlazni čvor surfuje netom. Tor releje i izlazne čvorove pokreću uglavnom pojedinci spremni da pomognu opštem većem stepenu sigurnosti, a relativno je jednostavno dati i svoj doprinos pokretanjem novih releja, ali nije preporučljivo pokretati izlazne čvorove jer je neenkriptovan sadržaj izlaznog čvora prema mreži, a svakakvi ljudi i sadržaj prolaze mrežom, pa vas može dovesti u sukob sa zakonom zbog kršenja autorskih prava ili nelegalnog sadržaja koji prolazi kroz vaš izlazni čvor.

Sistem umnogome liči na proxy, ali je dosta složeniji i sigurniji jer je proxy kao jedan računar između korisnika i interneta slaba tačka mogućih napada i ugrožavanja bezbednosti, a pored osobine da neki proxy serveri čuvaju IP adrese korisnika i logove, nikad se ne može sa sigurnošću znati da li proxy ima neki backdoor u sebi i da li je ažuriran na najnovije verzije sigurnosnih sertifikata i pratećeg softvera.

Iako tor mreža nudi prilično visok stepen anonimnosti i sigurnosti prilikom surfovanja, treba imati na umu da Tor ima pristup takozvanom Deep Web-u ili Dark Web-u, koga je mnogo više (čak 96% celokupnog sadržaja www interneta) od takozvanog vidljivog (Visible web) dela interneta (4% celokupnog sadržaja www interneta), čime korisnici mreže postaju izloženi većoj divljini u pogledu svakojakog sadržaja, pa treba biti dodatno oprezan i znati na koje adrese se ide tokom pretraživanja.

LiBRE! časopis - kompletan tekst

5. 9. 2019.

Ažuriranje: Septor 2019.5


















Prema planiranim aktivnostima, izvršeno je ažuriranje ISO slike na verziju 2019.5, a izmene u novom izdanju su sledeće:

   - Tor internet pregledač je instaliran kompletno (8.5.5)
   - Sistem je ažuriran na Debian Buster riznice, sa datumom 4. septembar

   - Thunderbird je ažuriran na verziju 60.8.0.1
   - Openjdk-11-jre na 11.0.4
   - VLC na 3.0.8.0
   - ffmpeg na 7.4.14
   - Youtube-dl na 2019.08.13
   

   
  
               





                                          Septor-2019.5-amd64.iso   (signature)  (md5sum)