31. 5. 2017.

Leafpad editor teksta













Jednostavni editor teksta Notepad oduvek je bio podrazumevani izbor velike većine prosečnih Windows korisnika, bar kada su u pitanju osnovne funkcije uređivanja teksta. GNU/Linux, BSD i drugi slobodni sistemi imaju više odličnih programa za ovu svrhu kao što su Kwrite ili Gedit, koji obično pored osnovnih nude i više dodatnih mogućnosti nego bazični Notepad. Pa ipak, većini običnih korisnika u dnevnom radu i nisu preterano potrebne naprednije funkcije za obradu tekstualnih fajlova. Upravo tu uskaču „lite” programi poput Leafpada.
Iza ovog imena krije se „lightweight” tekst procesor, koji se oslanja na Gtk osnovu i koji je, prema rečima autora, nastao prvenstveno kao zamena za Notepad.
Sa matične strane projekta mogu se preuzeti gotovi RPM paketi, kao i paketi za Debian, Gentoo, Slackware i *BSD. Program je prisutan i u repozitorijumima većine popularnih GNU/Linux distribucija, pa je u tom slučaju potrebno posegnuti za svojim omiljenim menadžerom paketa. Na raspolaganju je i autpackage installer, tako da je skoro u svakom slučaju instalacija vrlo jednostavna i prolazi bez previše trzavica. Možete preuzeti i izvorni kôd programa, a svakako se preporučuje da za ovakav način instalacije konsultujete priloženo uputstvo.
Po završetku instaliranja Leafpad će se uredno smestiti u glavni meni vašeg podrazumevanog okruženja. Pokretanjem programa dočekaće vas glavni prozor, koji je podeljen na dve celine, što već standardno za programe ove vrste. Na vrhu se nalazi glavni meni, a ispod radna površina za unos teksta. U glavnom meniju možete učitati neki tekstualni fajl, napraviti novi, snimiti postojeći ili odštampati tekst po izboru. Fajlovi se mogu snimati kako u standardne Unix tako i u DOS/Windows formate ili kao kombinacija oba formata, a valja napomenuti to da program bez problema učitava i HTML kôd, što će pre svega znati da cene oni koji se bave web razvojem. Ono što je karakteristično za Leafpad u odnosu na druge programe ovog tipa jeste neograničen broj koraka za funkcije Undo/Redo, što svakako doprinosi većem komforu u svakodnevnom radu. Na raspolaganju imate opciju search, kao i alatke replace/jump, koje su se u praksi pokazale veoma dobro. Tekst editor u potpunosti podržava drag&drop operacije, a ovde je posebno interesantna i opcija za numerisanje redova. Fontove za prikaz možete menjati po želji, uz mogućnost korišćenja opcija word wrap i auto indent.
Utisak koji se stiče posle dužeg „gustiranja” ovog programa je sjajan. Organizacija je dopadljiva, brza i prilično intuitivna, a ipak se primećuje da, pored sveprisutne jednostavnosti i naoko spartanskog izgleda, ne nedostaju ni opcije koje mogu zadovoljiti i nešto naprednije korisnike. Što se tiče onih kojima su većinom potrebne jednostavnije stvari prilikom manipulacije tekstualnim fajlovima, Leafpad se svakako nameće kao nezamenljiva alatka u svakodnevnoj upotrebi.

24. 5. 2017.

Демократија захтева слободан софтвер














Технологија је кроз историју утицала на друштво. Читање, писање, аритметика, пољопривреда, штампа и радио су примери изума који су променили наш начин схватања трговине, уметности и науке. Софтвер је са културолошког стајалишта најважнија технологија 21. века. Free Software Foundation Europe (FSF Europe) обавезала се да обезбеди људима у нашем друштву право да обликују ову технологију по својим потребама.

Данас је немогуће замислити свакодневни живот без софтвера. Већина нас не може да проведе ниједан дан без коришћења софтвера. Људи користе софтвер на радном месту (радна станица), на лаптопу и на мобилним телефонима. Софтвер се такође налази и на мање очигледним местима као што су возови, аутомобили, телевизори, веш-машине, фрижидери, и многи други уређаји. Већина од ових уређаја не може да функционише без софтвера. Без софтвера не бисмо могли писати писма, телефонирати, ићи у куповину или путовати као што смо навикли. Софтвер је централни инструмент нашег друштва. Када други контролишу алат тако важан за нас као што је софтвер, они могу да изврше велики утицај на наше акције. Ко контролише претраживач, који ми користимо, одређује шта ћемо пронаћи. Онај ко контролише нашу електронску пошту, има прилику да нас цензурише. Једноставно речено, контрола комуникационог сервиса подразумева способност одлучивања ко може да размењује, шта и са ким. Слично, онај који одлучује како софтвер функционише, има велики утицај на то како живимо и шта радимо.

У модерним демократијама моћ је одвојена. Ми делимо власт на законодавну, извршну и судску власт и свака има своју посебну институцију. Осим тога ми делимо одговорност на неколико нивоа надлежности, односно на централну владу, регионалне владе и локалне самоуправе. Кључна функција слободе штампе је да нас штити од формирања информативног монопола, где би превише моћи било концентрисано у рукама мањине. Кључна корист ефикасне демократије је да можете дати било какву функцију унутар демократског система и вашем највећем политичком противнику. (Последња реченица је кључна за схватање савремене демократије. Ово је идеал који су достигле све највеће капиталистичке демократије. Идеал је створити привид демократије код којег изгледа да народ бира своју власт, а у ствари, ко год је на власти, ништа се не мења, барем ништа кључно. То није проблем ако постоји консензус око националних интереса које нико не сме да угрози, али у свим осталим случајевима оваква демократија може да створи само проблем. – прим. прев.)

Веома је опасно за демократију да софтвер, критични друштвени инструмент, буде под контролом мале групе моћника. (Овде је кључ софтвер, али то исто важи и за енергију, кључне сировине, храну и лекове. То су кључни центри моћи у данашњој демократији а не политичари. – прим.прев.) Не само да наша комуникација зависи од софтвера, већ зависи и велики део инфраструктуре друштва. FSF Europe жели да заступа интересе корисника рачунара, а да се избори да у будућности контролу над софтвером имају сви. Друштво не сме себи да приушти да буде зависно од приватних интереса када је у питању алат тако важан као што је софтвер.

ЛиБРЕ! часопис - комплетан текст

15. 5. 2017.

GNOME Commander









Bez obzira za koju namenu primarno koristite računar, premeštanje i organizacija fajlova je nešto što ne možete izbeći. Bilo da su u pitanju tekstualni, audio, video ili neki drugi dokumenti, uvek je potrebno razvrstati ih na način na koji ćemo lakše doći do njih kada nam zatrebaju. U ove svrhe koristimo fajl menadžere. Uz svako okruženje dolazi najmanje jedan program ove namene, a ukoliko vam ne odgovara isporučeni, možete instalirati drugi i postaviti ga za podrazumevani. Danas korisnici uglavnom upotrebljavaju miš pri rukovanju fajlovima, međutim, kao što će vam iskusniji korisnici reći, većina operacija na računaru se brže obavlja putem tastature. Upravo zbog ovoga je ranije postojao veliki broj dvopanelnih menadžera datoteka koji su podeljeni po sredini, tako da imate pregled dva direktorijuma u isto vreme, a koristite ih sa svega nekoliko tastera na tastaturi, iako je moguće koristiti i miš. Iako nisu popularni kao ranije, i dalje imaju svoje verne korisnike, a i po kojeg novog s vremena na vreme.


GNOME Commander je program koji se razvija još od 2001. godine, tako da možemo reći da je već veteran. Za početak nas je začudilo što ovaj program nije uvršten u zvanični Arch Linux repozitorijum (ima ga u AUR), ali to govori o njegovoj popularnosti, koja verovatno nije velika. Kod ostalih većih distribucija, nećete imati problema da ga pronađete. Izgled se ne razlikuje od standarda za ovaj tip programa. Levi i desni panel zauzimaju centralni deo, a pri dnu su ispisane najbitnije prečice na tastaturi (na koje možete da kliknete i mišem). U gornjem delu su prečice do nekih podešavanja, kao i kod većine fajl menadžera, a tu su i padajući meniji sa velikim brojem opcija. Kretanje kroz direktorijume najbrže obavljate strelicama na tastaturi. Gore i dole pomerate selektovane objekte, dok strelicom desno ulazite u ono što ste označili, a strelicom levo se vraćate u direktorijum iznad trenutno aktivnog. Tab tasterom se krećete između dva panela i birate koji želite da koristite. Za one kojima je potrebno, moguće je pristupiti i lokacijama na mreži, bilo lokalnoj, bilo nekom vašem udaljenom serveru. Da bismo prešli sve opcije ovog programa, bila bi nam potrebna cela rubrika, tako da ćemo istaći samo najbitnije: podešavanje fonta, njegove veličine i boje, menjanje zadatih programa za otvaranje fajlova, korišćenje bookmarka, mogućnost otvaranja fajlova pomoću dva ili jednog klika mišem, menjanje veličine panela, njihovo deljenje po horizontali umesto po vertikali, slanje fajlova mejlom samo jednim klikom, i tako dalje.

Uprkos maloj popularnosti, ukoliko svakodnevno baratate velikim brojem fajlova, ovo je program koji vam može olakšati život. Treba malo vremena dok ne zapamtite osnovne prečice na tastaturi, ali kada se naviknete, pitaćete se zašto ranije niste otkrili GNOME Commander.

6. 5. 2017.

Jessie ažuriranje: Debian 8.8


















Debian projekat sa zadovoljstvom objavljuje osmu nadogradnju svoje stabilne distribucije Debian 8, sa kodnim imenom Jessie. Ovo ažuriranje uglavnom popravlja bezbedonosne propuste u stabilnoj verziji, dobavlja nakoliko nadogradnji, a tu su i manja podešavanja za tekuće probleme. Sigurnosni saveti su već posebno objavljeni.

Da napomenemo, ova nadogradnja ne predstavlja novu verziju za Debian 8, već se radi o ispravkama i ažuriranjima određenih paketa, tako da nema potrebe za novim preuzimanjem medija, jer se sav posao obavlja preko vašeg upravnika paketa.

Novi instalacioni mediji (CD, DVD ili netinstall) koji će sadržati ažurirane pakete, uskoro će biti dostupni na regularnim lokacijama. Spisak servera dostupan je na: http://www.debian.org/mirror/list

Detaljan spisak svih učinjenih promena u izdanju Debian 8.8:

https://www.debian.org/News/2017/20170506



1. 5. 2017.

Подржите КМ Новине




























КМ Новине су једини извор информација са Косова и Метохије, са потпуно објективним и непристрасним извештавањем. Чврсто одлучни да не подржимо ни једну политичку странку, организацију нити идеју независно уређујемо садржаје нашег портала и обраду видео материјала. Нажалост, управо та самосталност је наш рад довела у изузетно тежак и неодржив материјални положај јер смо без икаквих извора финансија, без спонзора и без било какве подршке.

Да би смо наставили да радимо као и до сада, да извештавамо без обзира на интересе политичара и странака, потребна нам је Ваша помоћ. Она може бити новчана или у виду аудио - видео опреме.


http://www.kmnovine.com/p/doniraj.html