Recenzija je objavljena u martovskom broju Sveta kompjutera.
Autor je Bojan Stojanović.
Srbija, kao i zemlje u okruženju, nije baš poznata po radu na Linuks distribucijama. Trenutno je aktivno par projekata: TriOS (Debian XFCE bez systemd), ChaletOS (Xubuntu prilagođen početnicima) i Serbian, koji ćemo obraditi u ovom tekstu. U pitanju je distribucija koja je posvećena približavanju Linuksa početnicima u Srbiji, a bazirana je na Debian stable grani. Naglasak je na dodatnoj lokalizaciji, edukaciji o istoriji Srbije i blago modifikovanom izgledu okruženja. Ovog puta su autori skrenuli pažnju na stare rukopise i početak štamparstva u Srbiji.
Sa zvanične stranice možete preuzeti ukupno četiri izdanja: KDE (32 i 64-bit) i Openbox (32 i 64-bit). Mi smo se opredelili za 64-bit KDE izdanje bazirano na starom, dobrom i proverenom KDE4okruženju. Korisnicima starijih računara preporučujemo 32-bit Openbox verziju, mada je tu i 64-bit verzija za one sa novijim hardverom koji vole ekstremno brz operativni sistem. Postavljanje .iso fajla na fleš memoriju možete odraditi kao i uvek komandom dd u terminalu ili nekim od image writer programa. Pri podizanju sistema moguće je odabrati probu distribucije bez instalacije, grafičku ili tekstualnu instalaciju. Ukoliko se odlučite za prvu opciju, možete kasnije direktno iz sistema pokrenuti instalaciju ukoliko to budete želeli.
Serbian koristi Debianov program za instalaciju koji i nije baš prilagođen početnicima, ali se ekipa iz ovog projekta potrudila pa je automatizovala pojedine korake. Instalacija teče mnogo brže, a i dokumentacija na zvaničnoj prezentaciji je veoma detaljna, tako da ne bi trebalo da bude problema u radu sa instalerom. Početnicima savetujemo da najviše pažnje obrate prilikom particionisanja i postavljanja sistemske particije. S obzirom na to da su upravo oni ciljna grupa, možda ne bi bilo loše u budućnosti razmisliti i o nekom alternativnom instaleru, kao što je na primer Calamares, koji je mnogo jednostavniji i modernijeg izgleda. Sama instalacija protiče brzo i za kratko vreme dolazimo do prvog pokretanja distribucije koje nam otkriva zanimljivu pozadinu radne površine u skladu sa temom trenutne verzije. Zadani jezik je naravno srpski, ćirilica. Raspored tastature sadrži ćirilično, latinično pismo i engleski jezik, što možete menjati prečicom na panelu ili kombinacijom tastera ’Ctrl’ + ’Shift’. Kako autor ovog teksta oduvek koristi operativni sistem na engleskom jeziku bilo je potrebno malo vremena za navikavanje i snalaženje, ali za osobe koje su početnici u svetu računara ili Linuksa, ovo je dobrodošla mogućnost. Snalaženje, upoznavanje i navikavanje na novi operativni sistem daleko je lakše kada je on na maternjem jeziku. Sam prevod je dobro urađen, iako se može primetiti da je u nekim slučajevima nepotrebno forsiran pa prevodi pojedinih naziva programa zvuče malo čudno (na primer KSysGuard je preveden kao K-sistembran).