Debian




Debian Projekat je udruženje pojedinaca koji su postavili za cilj stvaranje slobodnog operativnog sistema. OS koji smo mi stvorili se zove Debian GNU/Linux, ili jednostavno skraćeno, Debian.

Operativni sistem je skup osnovnih programa i alata zahvaljujući kojima vaš računar radi. U osnovi operativnog sistema je kernel. To je najtemeljniji deo na računaru jer obavlja osnovno održavanje i omogućava vam pokretanje drugih programa. Debian sistemi trenutno koriste Linux kernel. U pitanju je komad slobodnog softvera kojeg je začeo Linus Torvalds, sada podržan od više hiljada programera širom sveta.

Ipak, radi se i na Debianu za druge kernele, primarno za Hurd. Hurd je zbirka poslužitelja koji rade povrh mikrokernela (kao što je Mach) kako bi implementirali razne mogućnosti. Hurd je slobodan softver proistekao iz GNU projekta.

Debian GNU/Linux pruža više nego čist OS, jer dolazi sa više od 29000 paketa, već kompajliranih programa, upakovanih u format za laku instalaciju na vaš računar. Naravno, svi oni su slobodni.

Sve to je besplatno?
Možda se pitate: zašto bi ljudi trošili sate svog vremena na pisanje programa, njihovo pažljivo pakovanje, a zatim sve to poklanjali? Odgovori su različiti kao i ljudi koji pridonose. Preduzeća, takodje, pomažu u održavanju slobodnog softvera kako bi njihova reč značila nešto u njegovom razvoju.

Iako Debian veruje u slobodni softver, ima slučajeva gde ljudi žele ili moraju na svoj računar instalirati neslobodni program. Kad god je moguće, Debian će to podržavati.

Debian je započeo Ian Murdock u avgustu 1993., kao novu distribuciju koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Debian je zamišljen kao nešto što će se stvarati pažljivo i savesno, i održavati i podržavati sa sličnom brižnošću. Počeo je kao mala, usko povezana grupa Free Software hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organizovanu zajednicu programera i korisnika.

Budući da su mnogi ljudi pitali, Debian se izgovara kao `DEB-ian'. Dolazi od imena osnivača Debiana, Iana Murdocka, i njegove supruge, Debre.

Koji je hardver podržan?

Debian će raditi na gotovo svim desktop računarima, uključujući većinu starijih modela. Svako novo izdanje Debiana podržava veći broj računarskih arhitektura. Potpun popis trenutno podržanih pogledajte u dokumentaciji za stabilno izdanje.

Podržan je skoro sav uobičajen hardver. Ako se želite uveriti da su svi uredjaji spojeni na vaš računar podržani, proverite Linux Hardware Compatibility HOWTO.

Postoji nekoliko kompanija koje otežavaju podršku neobjavljivanjem specifikacija svog hardvera. To znači da možda nećete moći koristiti njihov hardver s GNU/Linuxom. Neke firme izdaju neslobodne upravljačke programe, ali to je problem zato što bi kompanija mogla kasnije propasti ili prestati podržavati vaš hardver. Mi preporučujemo da kupujete samo hardver proizvodjača koji isporučuju slobodne upravljačke programe za svoje proizvode.

Kako dobiti podršku?

Pomoć možete dobiti čitanjem dokumentacije koja je dostupna i na web stranicama i u paketima koje možete instalirati na vaš sistem. Možete nas i kontaktirati putem mailing lista ili koristeći IRC.

Debian stvara skoro hiljadu aktivnih programera razbacanih po svetu koji to dobrovoljno rade u svoje slobodno vreme. Retki su se programeri lično sreli. Komunicira se najviše e-mailom (mailing liste na lists.debian.org) i IRC-om (#debian kanal na irc.debian.org).

Debian Projekat ima pažljivo organizovanu strukturu. Za više informacija o tome kako Debian izgleda iznutra, slobodno pregledajte kutak za programere.

Ko koristi Debian?

Iako nema preciznih statistika (jer Debian ne zaheva od korisnika da se registruju), postoje snažni dokazi da Debian koristi veliki broj organizacija, velikih i malih, kao i više hiljada individualnih osoba. Pogledajte našu Ko koristi Debian? stranicu za popis organizacija visokog profila koje su poslale kratke opise toga kako i zašto koriste Debian.

Izdanja Debiana

U Debianu se uvijek aktivno održavaju barem tri izdanja: stable, testing i unstable.

Stable distribucija sadrži poslednju službeno objavljenu distribuciju Debiana. Ovo je izdanje Debiana za korišćenje u poslu, ono čija upotreba se primarno preporučuje. Trenutna stable distribucija Debiana je verzija 9, kodnog imena Stretch. Objavljena je 17. juna 2017.

Testing distribucija sadrži pakete koji još nisu primljeni u stable izdanje, ali su u redu za to (čekaju). Glavna prednost korišćenja ove distribucije je da ona sadrži novije verzije softvera. Pogledajte Debian FAQ za više informacija o tome što je testing i kako ona postaje stable. Trenutna testing distribucija je Jessie.

Unstable distribucija je poprište aktivnog razvoja Debiana. Na njoj obično rade programeri i oni koji vole živeti na ivici.. Razvojna distribucija se zove Sid.

Možete pogledati stranice koje pokazuju kako preuzeti i instalirati Debian.


10.0 - Buster, izdat 6. jula 2019.
9.0 – Stretch, izdat 17. juna 2017.
8.0 – Jessie, izdat 25. aprila 2015.
7.0 – Wheezy, izdat 4. maja 2013.
6.0 – Squeeze, izdat 6. februara 2011.
5.0 – Lenny, izdat 14. februara 2009.
4.0 – Etch, izdat 8. aprila 2007.
3.1 – Sarge, izdat 6. juna 2005.
3.0 – Woody, izdat 19. jula 2002.
2.2 – Potato, izdat 15. avgusta 2000.
2.1 – Slink, izdat 9. marta 1999.
2.0 – Hamm, izdat 24. jula 1998.
1.3 – Bo, izdat 2. juna 1997.
1.2 – Rex, izdat 12. decembra 1996.
1.1 – Buzz, izdat 17. juna 1996.