10. 5. 2015.

Zablude o Linuxu














„Predrasuda je dete neznanja”

Vrlo često, kada se u razgovoru dođe do pojmova GNU/Linux i slobodni softver, možete da čujete mišljenja koja će neupućene i neinformisane osobe odvratiti od pokušaja da probaju neku Linux distribuciju. Ovom prilikom želimo da bacimo svetlo na najčešće nedoumice koje okružuju Linux (u daljem tekstu, radi jednostavnosti, umesto GNU/Linux distribucija koristimo termin Linux iako on označava samo kernel operativnog sistema), ali i ostale slobodne operativne sisteme i slobodni softver u celini.

Linux je težak

Jedan je od prvih „argumenata” koji se pojave u diskusiji, a najčešće dolazi od onih koji su nekom prilikom probali određenu distribuciju Linuxa, ali iz nekog razloga to nije išlo kako su oni mislili da treba. Jedno valja razjasniti na početku – Linux NIJE Windows i mada sa drugim modernim operativnim sistemima deli neke zajedničke karakteristike, funkcionisanje i način rada se razlikuju. Početnici često dolaze sa predznanjem i navikama koje su stekli na Windowsu i očekuju da se i Linux ponaša na isti način pa iz tog razloga najčešće proizilaze problemi. Savetujemo vam da se prvo informišete o Linuxu pre nego krenete „grlom u jagode”, može vam kasnije uštedeti dosta živaca i vremena.

Druga često sretana floskula je da je Linux „hakerski sistem” koji koriste individue nečasnih namera sa maskom Gaja Foksa dok rovare po internetu i skidaju pare sa tuđih računa, provaljuju u baze sigurnosnih agencija i objavljuju obnažene slike javnih ličnosti. Ovde je u pitanju zamena teza jer, iako je tačno da su „unixoliki” sistemi popularni kod naprednih korisnika računara, to ne znači da njihova upotreba od vas čini kompjuterskog maga i vrhunskog hakera. Radi se o čisto praktičnom razlogu koji korene ima u činjenici da su ovi sistemi osnova modernog interneta i velikih kompjuterskih sistema i da je na njima lakše steći i upotrebiti napredna znanja.