30. 12. 2013.

Mini DebConf 2014 u Barseloni











Prema vestima koje stižu od strane Debian Women, očekuje nas još jedno okupljanje u budućem periodu, pod  nazivom Mini-DebConf 2014, koje će se održati u Barseloni. Događaj je planiran za prvi deo naredne godine i to u terminu 15. i 16. mart 2014. Mini-DebConf će biti održan u prostorijama Univerziteta u Barseloni, tj. fakulteta za informatiku, a pod pokroviteljstvom katedre za softvere.

Debian Women pozivaju moguće učesnike da podnose predloge radova, prezentacija, raznih sesija, uputstava i diskusija. Podnesci nisu ograničeni samo na tradicionalne načine, već se mogu predložiti i razni performansi, umetničke instalacije, rasprave ili nešto drugo. Sve razmene mišljenja su dobrodošle, bez obzira da li je nivo za početnika ili naprednog korisnika.

Kao i prethodna, i ovo okupljanje će biti idealna prilika da se sretnu Debian entuzijasti za raznih strana sveta i razmene mišljenja o najnovijim promenama, kao i mnogim zadacima koje treba ispuniti u vezi naredne stabilne Jessie verzije. Najave i promene u vezi ovog događaja mogu se pratiti na viki strani.

http://lists.debian.org/debian-devel-announce/2013/12/msg00010.html

27. 12. 2013.

MakuluLinux XFCE 4.4











U toku ove godine pojavila se još jedna distribucija koje je zasnovana na Debianovoj testing grani, a njeno poreklo je iz Južne Afrike. Ovo izdanje je sa Xfce grafičkim okruženjem i kao takvo može odgovarati za korišćenje i na starijem hardveru. Pored standardnih alata i programa koje smo navikli da vidimo u distribucijama koje koriste Xfce grafičko okruženje, ovde možemo da sretnemo i određene promene kao što su korišćenje KDE-ovog instalera i prijavnog ekrana.


Dodaj.rs

U odnosu na prethodnu verziju, paket upotrebljenog softvera se prilično razlikuje, pa je tako Xfce burner zamenio Nero, a na zahtev korisnika, Audacious će emitovati muziku, umesto programa Deadbeef. Takođe, za poslove u vezi sa fotografijama, ImageMagick i Ristretto su zamenili Fotoxx. Dodati su još Sunflower fajl menadžer, Pitivi za video editovanje, kao i Minitube za pregled i preuzimanje videa. Pored navedenih promena, ovde  možete pogledati kompletan softver koji će pristići sa instalaciom ovog distroa. 

Kombinacija Debianove testing grane i nešto laganijeg softvera može da bude dobar izbor za sve one kojima je potreban stabilan i brz operativni sistem. Ako ste zainteresovani za promenu na vašem desktopu, ovde možete pogledati još nekoliko snimaka ekrana, a ovde se nalazi forum za podršku ove mlade distribucije. 

Matična strana projekta: http://www.makululinux.com/


24. 12. 2013.

Audacity - audio editor











Audacity je višeplatformski, slobodni editor audio materijala koji omogućava snimanje, obradu i pohranjivanje audio materijala. Osim „čupanja” refrena iz hitova sa ciljem dobijanja ringtonova za mobilne telefone, te digitalizaciju uspomena sa audio kaseta i vinilskih ploča, Audacity može da posluži i za bilo koju drugu namenu koja iziskuje slaganje i obradu više audio staza istovremeno.

Projekti se čuvaju u internom formatu AUP, a pored uvoza sirovih (RAW) datoteka podržan je uvoz i izvoz nekomprimovanih WAV i AIFF, lossless FLAC, losseless OGG Vorbis, MP3 (uz instalirani LAME), te AC3, AMR, M4A, WMA i drugih formata koje podržava FFMPEG kada je instaliran. Kako je postao standardno softversko rešenje na većini GNU/Linux distribucija, dovoljno je u menadžeru paketa distribucije instalirati paket audacity i sve funkcionalne međuzavisnosti biće zadovoljene bez dodatnih intervencija. Treba napomenuti to da je stabilno izdanje 2.0.4 nedavno objavljeno i da još nije dostupno u većini stabilnih distribucija, a ovde možete pogledati beleške o izdanju. 

Interfejs programa prilično je jednostavan i intuitivan. Fiksni skup menija koji sadrži opcije za rad sa audio materijalom (seckanje, lepljenje, miksovanje, filteri, generisanje zvukova i drugo) smešten je na vrhu prozora. Ispod njega naslagane su palete za izbor režima rada, monitori za nadgledanje jačine izlaznog i ulaznog signala, potenciometri za podešavanje jačine izlaznog i ulaznog signala, kao i tempa reprodukcije, te kontrole za upravljanje reprodukcijom i osnovne akcije nad stazama. Na dnu prozora je paleta za karakteristike selekcije, koja se, takođe, može sakriti ili izmestiti iz glavnog prozora.

Svakom projektu moguće je odrediti osnovne metapodatke (izvođač, album, numera, godina, žanr, napomene i dr.). U podešavanjima se, između ostalog, mogu odrediti broj kanala za snimanje, dužina trajanja semplova za prikaz filtera, interval automatskog čuvanja projekta, podrazumevani kvalitet traka i drugo.

Svet Kompjutera - delovi teksta
Matična strana projekta

21. 12. 2013.

SparkyLinux 3.2











Pawel Pijanowski je objavio dostupnost šest novih izdanja SparkyLinux 3.2, distribucije zasnovane na Debian testing riznicama, koja je poznata po upotrebi laganih grafičkih okruženja i menadžera prozora. Za preuzimanje su omogućene prvo verzije: LXDE, Ultra i Razor-qt, a kasnije i E17, Mate i Cli.

Najvažnije karakteristike novih ISO slika su:

  • Linux kernel 3.11-2 (3.11.8-1)
  • Svi ugrađeni paketi su iz Debian testing riznice na dan 7.12.13
  • Dodata podrška za instalaciju 32-bitnih paketa na 64-bitne sisteme
  • 32-bitni Wine paket instaliran je na 64-bitni sistem
  • Sparky-center-lxde i sparky-center-openbox su rekonfigurisani
  • Dodati su paketi curl i sparky-tray
  • Ažurirana je podrazumevana tema uz bolju podršku za GTK-3
Verzija Sparky Razor-Qt u novom izdanju, uklonila je kategoriju Debian iz menija, kao i pakete Qupzilla, Claws mail i Qmmp. Od paketa su dodati: Iceweasel, Icedove i Exaile. Od bitnijih novina, može da se izdvoji upotreba grafičkog okruženja Mate u verziji 1.6 i menadžera prozora Enlightenment u verziji 0.17.3. Detaljne informacije o izdanju 3.2, kao i načinu preuzimanja ISO slika, možete pogledati na zvaničnim objavama:

http://sparkylinux.org/sparkylinux-3-2-lxde-ultra-razor-qt/
http://sparkylinux.org/sparkylinux-3-2-e17-mate-cli/


18. 12. 2013.

SteamOS 1.0 Beta



Kompanija Valve je objavila dostupnost dugo očekivanog beta izdanja za SteamOS, Debian zasnovane igračke distribucije koja uključuje Steam klijent i pojedine igre. Ovo razvojno izdanje namenjeno je, pre svega, programerima i iskusnijim korisnicima Linuxa, jer je instalacioni proces malo komplikovaniji za početnika. SteamOS 1.0 je zasnovan na verziji Debiana 7.0, ali je uključen noviji kernel 3.10.11, a tu su i vlasnički drajveri (ATI 13.11 i NVidia 331.20), kao i GNOME 3 desktop koji mora biti uključen manuelno. Na sistemu se mogu instalirati bilo koji Linux programi, ali je glavna namena pokretanje Steam igara. Predviđeno je da se sistem automatski ažurira iz Valve - SteamOS riznica.

Zvanični sistemski zahtevi za instalaciju su:


  • 64-bitni procesor
  • 4GB ili više memorije
  • 500GB disk
  • NVIDIA grafička karta (AMD i Intel uskoro)
  • UEFI podrška
Postoje dva načina za instalaciju. Prvi, koji će kreirati "SteamOS System Restore USB stick", i drugi uz pomoć Debian instalera, koji zahteva više manuelnog podešavanja. Oba načina mogu ugroziti vaše podatke koji postoje na uređaju koji je predviđen za instalaciju.